Ivanov je na konferenciji o bezbjednosti rekao da Moskva želi da "zauzme odgovarajuće mjesto u svjetskoj politici".
"Ne namjeravamo da taj zahtejv ispunimo uspostavljanjem vojnih blokova ili učešćem u otvorenom sukobljavanju sa našim protivnicima", dodao je Ivanov na konferenciji na kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin prošle godine optužio SAD za pokretanje trke u naoružanju.
Govoreći o kontroli i smanjenju nuklearnog naoružanja, Ivanov je rekao da je vrijeme da se postojeći sporazum o ograničenju naoružanja SALT1 zamijeni novim sporazumom.
Prema njegovoj ocjeni, Rusija i SAD moraju da u toj oblasti predvode razgovore o novom sporazumu.
Američki sekretar odbrane Robert Gejts prethodno je upozorio da bi neuspjeh borbe protiv talibana u Avganistanu predstavljao direktnu prijetnju bezbjednosti Evropljana, ali i da je zbog toga ugrožen opstanak NATO. "Ne smijemo postati savez onih koji su spremni da se bore i onih koji na to nisu spremni... Takav razvoj sa svim posljedicama po zajedničku bezbjednost uništio bi alijansu", rekao je Gejts.
SAD već duže vreme nastoje da ubede ključne evropske saveznike poput Njemačke, Francuske, Italije, Španije i Turske da pošalju još vojnika na jug Avganistana gdje traju borbe sa talibanima.
Gejts je takođe rekao da iako gotovo sve evropske vlade shvataju značaj misije u Avganistanu, i dalje je mala podrška javnosti toj misiji. On se zato "direktno" obratio narodima Evrope riječima upozorenja da je "prijetnja islamskog ekstremizma realna i da ona neće nestati".
Američki zvaničnik je zato podsjetio na terorističke napade iz 2004. u Madridu kada je poginula 191 osoba i u Londonu gde je poginulo 56 osoba, a više od 700 ranjeno, kao i na više manjih napada u Istanbulu, Amsterdamu, Parizu i Glazgovu.
(Beta)