Papa Benedikt na udaru kritika nakon novih optužbi iz SAD da je odlagao ekskomunikaciju sveštenika pedofila.
Papa Benedikt Šesnaesti našao se na žestokom udaru kritika italijanskih medija nakon novih optužbi iz SAD da je u vrijeme dok je bio šef komisije Vatikana za pitanja morala i doktrine
odlagao ekskomunikaciju sveštenika pedofila.
Torinski dnevnik "La stampa" apelovao je na "apsolutnu transparentnost, bez izuzetaka prema bilo kome i u bilo kojim okolnostima" u vezi skandala oko sveštenika pedofila koji su izbili posljednjih mjeseci u nekoliko evropskih zemalja, uključujući papinu rodnu Njemačku, i SAD.
"Trenutne teškoće Crkve i pape da se izvuku ispod ove salve optužbi nastaju zbog loše linije odbrane", piše "La stampa" u uredničkom komentaru.
Ljevičarski list "La republika" piše da su ovo najturbulentnija vremena za Katoličku crkvu. "Vatikan je užasnut pedofilskim skandalom, nove optužbe stalno pristižu", piše "La republika".
Biskup iz kalifornijskog grada Ouklanda Džon Kamins poslao je pismo Vatikanu u junu 1981. godine tražeći ekskomunikaciju sveštenika Stivena Kisla za koga je dokazano da je seksualno zlostavljao djecu u dobi između 11 i 13 godina.
Kamins je ponovo apelovao na papu, tada kardinala Jozefa Racingera i šefa komisije Vatikana za pitanja morala i doktrine, u februaru 1982. godine da ekskomunicira Kisla.
Racinger je konačno odgovorio na pismo Kaminsa 1985. godine i to na latinskom jeziku priznajući "težinu" Kislovog slučaja, ali tvrdeći da oklijeva da preduzme mjere jer mu treba vremena da razmisli o efektu koji bi to imalo na "dobro univerzalne crkve".
Kisl je ekskomuniciran tek 1987. godine.
"Vatikan više nema alternativa otvaranju svojih arhiva čime će se rasvjetliti događaji, odnosno utvrdiće se šta se dogodilo odnosno šta se nije dogodilo 80-tih i 90-tih", kaže Marko Politi iz lista "Il fato kotidijano".
"Pimo koje je potpisao Racinger odražava stav Crkve tih godina: prva briga je crkvena institucija", rekao je Politi Frans presu.
Portparol Vatikana Ćiro Benedetini branio je stav Racingera u tom slučaju.
"Sasvim je razumljivo iz tog pisma da kardinal Jozef Racinger nije zataškao slučaj već je smatrao da je neophodno razmotriti ga pažljivo sa svih aspekata", rekao je Benedetini italijanskoj agenciji ANSA.
Kisl je došao pred sud 1978. godine i osuđen je na tri godine uslovno prije nego je njegov dosije izbrisan.
On je 2004. godine osuđen na šest godina zatvora zbog maltretiranja djevojčice devet godina ranije.
Papa se već suočava sa optužbama da nije adekvatno reagovao protiv sveštenika pedofila.
Andrea Tornijeli iz desničarskog dnevnika "Il đornale" ponudio je određenu simpatiju za papu u isto vrijeme kritikujući Vatikan.
"Način na koji su ova dokumenta i pisma predstavljena pokazuju da postoji želja da se papa po svaku cijenu umiješa u sve ovo. Znamo da ga u SAD žele da odvuku pred sud", rekao je Tornijeli Frans presu.
On je dodao da je strategija o mogućoj zavjeri protiv pape kontraproduktivna.
"Vatikan je svjestan realnosti optužbi, ali još nije svjestan da je medijska realnost ozbiljna sa potencijalno teškim posljedicama za javno mnjenje i stav vjernika", smatra Tornijeli.
(Srna)