Tim južnoafričkih istraživača pronašao fosilne ostate dva čovjekolika bića nepoznate vrste koja je prethodila modernim ljudima.
Istraživači su pronašli djelove skeleta odrasle žene i djeteta - najvjerovatnije majke i sina, stare nešto manje od dva miliona godina. Fosili su se nalazili u teško pristupačnim pećinama Sterkfontejn, nedaleko od Johanesburga, prenosi Bi-Bi-Si.
Naučnici vjeruju da ovi fosilizovani skeleti predstavljaju vrstu koja pripada prelaznom periodu od majmunolikih predaka do modernog čovjeka.
Oni tvrde da bi ovo otkriće moglo da bude "karika koja nedostaje", pomoću koje će biti moguće razjasniti jednu od najvećih misterija evolucije - kako i kada su ljudi počeli da hodaju na dvije noge.
Predvodnik istraživačkog tima dr Li Berger sa Univerziteta Vitvatersrand u Johanesburgu uporedio je ovo otkriće sa ulaskom u vremensku mašinu jer fosili pružaju naučnicima "izvanredan detaljan uvid u evoluciju hominida", u koju spadaju ljudi, gorile i šimpanze.
Drevni fosili pomoći će naučnicima da shvate kako su se razvijali naši preci od majmunolikog australopitekusa, koji se pojavio u Africi prije skoro četiri miliona godina, do homo habilisa, prve vrste ljudskog tipa čije se pojavljivanje vezuje za period od prije dva i po miliona godina.
"Ovo je tačka tranzicije iz oblika majmuna koji hoda na dvije noge do nas", izjavio je prof. Berger.
Otkrivena stvorenja, koja su dobila naziv "australopitekus sediba" imala su male zube, duge ruke, izražen nos, veoma razvijenu karlicu i duge noge koje su bile isturenije nego kod današnjeg čovjeka.
(Tanjug)