U Albaniji se danas održavaju deveti parlamentarni izbori od pada komunističkog režima Envera Hodže 1991. i prvi od punopravnog članstva te zemlje u NATO-u i dobijanja kandidatskog statusa za priključenje Evropskoj uniji.
Izbori su prvobitno bili raspisani za 18. juni, ali su odloženi zbog bojkota opozicije.
Dogovor o održavanju izbora postignut je između vlasti i opozicije, uz posredovanje EU i prije svega SAD.
Albanski parlament, inače, ima 140 poslanika, koji će biti birani u 12 višečlanih izbornih jedinica prema proporcionalnoj zastupljenosti zatvorenih lista sa izbornim pragom od tri odsto za stranke i pet odsto za koalicije.
Albanija: Otrovani šef opozicije i demonstranti
Na izborima će se ponovno suočiti dvije vodeće koalicije predvođene Socijalističkom strankom (PS) i aktualnim premijerom Edijem Ramom i opozicionom Demokratskom strankom (PD) Ljuljzima Baše.
Tu je i Pokret za Socijalističku integraciju (LSI) Petrita Vasilija, koji će ponovno predstavljati "jezičak na vagi" prilikom sastavljanja nove albanske vlade.
Međunarodni institut IFIMES iz Ljubljane u analizi povodom izbora konstatuje da je najveće negativno iznenađenje lider PS Edi Rama koji se okrenuo nacionalizmu i navodnom povezivanju albanskih etničkih prostora u jednu državu.
Ne smije se, kako se navodi, zaboraviti činjenica da je Albanija punopravna članica NATO-a i da za njen suverenitet garantuje NATO, dok je u ustavu Kosova jasno zapisano, da nije moguće pripajanje odnosno "ujedinjenje Republike Kosovo sa nekom drugom državom pa ni sa Albanijom".
Pozivajući se na raspoloženje birača, IFIMES navodi da posle četiri godine na čelu albanske vlade, albanski glasači i jedan dio međunarodne zajednice spremni su da aktualnom predsjedniku vlade i lideru PS, zbog njegove neprimjerene retorike i pojedinih poteza dodijele "žuti karton", ali ne i Socijalističkoj stranci.
Prema istraživanjima, Socijalistička stranka pojedinačno bi osvojila najviše glasova, ali ne toliko da bi mogla sama da formira vladu.
Demokratska stranka zaostaje za Socijalističkom strankom, dok je na trećem mjestu Pokret za socijalističku integraciju (LSI).
Navodi se da je Rama pomake napravio u prve dvije godine premijerskog mandata jer je tada, kako se navodi, mnogo obećavao, ali je taj početni zanos izgubljen povezivanjem aktuelnog premijera sa "kanabizacijom Albanije" i cvjetanjem organiziranog kriminala i narko biznisa.
Analitičari smatraju, da Edi Rama Albaniju generalno vodi u pogrešnom smjeru, prije svega zbog slabih ekonomskih uslova, koji se očitavaju u visokoj stopi nezaposlenosti, porastu troškova života, niskim platama i malim penzijama, koje ne omogućavaju život dostojan čovjeka.
Dodaje se i da Rama više nije favorit Zapada, jer petostruko povećanja prinosa marihuane nije rezultat kojim se može pohvaliti, pa za to u IFIMES-u smatraju da će parlamentarni izbori pokazati da li će Baša znati da iskoristi sve slabosti Rame i postane novi albanski vođa.
Međutim, ko će biti novi albanski vođa u mnogo čemu zavisiće od Pokreta za socijalističku integraciju (LSI), od čije podrške će zavisiti ko će formirati novu albansku vladu.