Jedan od najglasnijih protivnika nuklearnog dogovora administracije odlazećeg predsjednika SAD Baraka Obame sa Iranom i veliki ljubitelj Gvantanamo baze za mučenje osumnjičenih biće novi šef CIA.
Kongresmen Majk Pompeo, poznat između ostalog i po kontroveznim izjavama o američkim muslimanima, prihvatio je danas ponudu novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da bude novi šef CIA.
Za njega je novoizglasani predsjednik Donald Tramp kazao da će biti briljantan i neumoljiv lider, a Pompeo (52) je rekao da je počastvovan Trampovom ponudom. On je kazao i da je odluka da napusti Kongres teška, ali da je prilika da vodi "najbolje svjetske obavještajne ratnike poziv koji se ne odbija".
Prema navodima AP, Pompeo je poznat po snažnoj kritici nuklearnog dogovora sa Iranom, a poznata je i njegova izjava da su muslimanski lideri "potencijalni saučesnici" terorističkih napada, ako se ne ograde od nasilja koje se vrši "u ime Islama".
The new CIA director https://t.co/YvJC1D16Q5
— Mathieu von Rohr (@mathieuvonrohr) November 18, 2016
"Oni moraju da citiraju Kuran kao dokaz da ubistvo nevinih nije dozvoljeno", rekao je Pompeo 2013. godine.
Pompeo je javnosti poznat i po stavu da bivši službenik Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) Edvard Snouden, koji se sada nalazi u Rusiji, treba da bude smrtno kažnjen za otkrivanje povjerljivih dokumenata NSA o špijuniranju saveznika i nelegalnom nadtzoru nad građanima SAD.
"Snouden treba da bude doveden iz Rusije i treba da mu se odredi smrtna kazna", rekao je Pompeo.
Kongresmen je, prema pisanju "Njujork tajmsa", povezan i sa bogatom braćom Kok, koji su finansirali kampanju republikanaca. On je o njima napisao članak pod nazivom "Prekinite da maltretirate braću Kok".
On je u Kongres izabran 2010. godine tokom talasa ultrakonzervatiovnog pokreta republikanaca "Čajanka", član je i Komiteta za obavještajne poslove američkog Kongresa gdje je oštro kritikovao Hilari Klinton, demokratskog kandidata na prethodno održanim američkim predsjedničkim izborima.
Pompeo je kao tinejdžer pohađao američku vojnu akademiju Vest Point i diplomirao prvi u klasi 1986. godine, a završio je i čuvenu pravnu školu na Harvardu. Osnovao je i prodao firmu koja je prodavala djelove za letjelice. između ostalog, i vojsci a sada je u bordu direktora kompanije koja radi se opremom za vađenje nafte.