Brojni psihološki eksperimenti pokazali su da najduži niz kojeg se prosječna osoba može sjetiti sadrži do sedam stavki.
Ako se ne možete sjetiti telefonskog broja koji ste čuli prije nekoliko minuta nije znak mentalnog slabljenja već predstavlja sasvim prirodnu pojavu.
Naime, brojni psihološki eksperimenti pokazali su da najduži niz kojeg se prosječna osoba može sjetiti sadrži do sedam stavki.
Ovo ograničenje, koje su psiholozi nazvali "magični broj sedam", kada su ga otkrili 1950. godine, tipičan je kapacitet onog što se naziva moždana radna memorija.
Sada su, međutim, ljekari izašli sa modelom moždane aktivnosti, koji izgleda objašnjava razlog koji stoji iza magičnog memorijskog broja.
Ako je dugoročna memorija kao velika biblioteka, radna memorija je tabla na kojoj brzo ispisujemo i brišemo informacije. Radna memorija je esencijalna za vođenje razgovora ili snalaženje u nepoznatom gradu.
Lako je testirati koliko informacija staje na ovu radnu memorisjku tablu. Probajte sa prijateljima. Pročitajte listu jednom i probajte se sjetiti stavki u njoj. Većina ljudi zaustavi se na broju sedam, a neki i prije.
Ali, zašto skup neurona u našim mozgovima proizvodi tako malu radnu memorijsku tablu?
U tekstu objavljenom u žurnalu "Pisma fizičkoj reviji" naučnici Mihail Rabinovič i Kristijan Bik predstavili su matematičku sliku kako se neuroni uključuju kad aktiviramo niz sjećanja – kao brojeve telefona, riječi u rečenici i slično.
Izuzetak u Rabinovičevom modelu su autistične osobe koje jednostavno preskoče broj sedam bez napora i mogu da zapamte čak stotinu nasumce poredanih brojeva u jednom memorisanju.
Mihail Rabinovič je neurolog naučnik na Institutu za bio-cirkualciju na Univerzitetu u San Dijegu, a a Kristijan Bik je diplomac na Maks Plank institutu za dinamiku i samoorganizaciju u Getingenu u Njemačkoj.
(Srna)