Loše raspoloženje može da bude i korisno, jer je čovjek pod njegovim dejstvom manje lakovjeran i sposobniji je da procjenjuje druge.
"Dok pozitivno raspoloženje podstiče kreativnost, fleksibilnost, saradnju i oslanjanje na mentalne prečice, negativno izaziva pojačanu pažnju, brižljivije premišljanje i obraćanje veće pažnje na spoljni svijet", ističe profesor psiohologije sa Univerziteta Novog Južnog Velsa i vođa istraživanja Džozef Forgas.
Forgas dodaje da je istraživanja njegovog tima pokazalo i da "tuga promoviše strategiju prerade informacija najbolje prilagođenu zahtjevnijim situacijama.
Australijski tim je do ovakvih zaključaka došao sprovođenjem nekoliko eksperimenata, koji su otpočeli prikazivanjem ispitanicima veselih ili tužnih filmova i prisjećanjem na pozitivne i negativne događaje u životu.
U jednom od eksperimenata od ispitanika je zatraženo da procijene istinitost urbanih mitova i glasina. Utvrđeno je da ljudi u negativnom raspoloženju u njih manje vjeruju.
Ljudi lošeg raspoloženja takođe su bili manje skloni da donose brzoplete odluke na osnovu rasnih ili vjerskih predrasuda i manje skloni pogreškama kada je od njih traženo da se prisjete nekog događaja kojem su prisustvovali. Takođe je utvrđeno da su neraspoložene osobe bolje u prezentaciji svog stanovišta pismenim putem.
"Ljudi u negativnom raspoloženju manje su podložni greškama u prosuđivanju, otporniji su na iskrivljavanje situacija kojima su bili očevici i bolji u stvaranju kvalitetnih, efektnih i ubjedljivih poruka", zaključio je profesor Forgas.
(MONDO)