Predsjednik Rusije Vladimir Putin pohvalio je danas u Pekingu ekonomske veze s Kinom, i kako je rekao, rusko "sveobuhvatno i strateško partnerstvo" s njenim susjedom.
Putin je rekao kineskom premijeru Li Kećijangu da su veze dvije zemlje čvrsto zasnovane na zajedničkim ekonomskim interesima.
"Naši odnosi se zaista imaju odlike sveobuhvatnog i strateškog panerstva", rekao je Putin Liju na početku njihovog sastanka.
Iako su Rusija i Kina povezane saradnjom na međuarodnom planu, kao i kulturom, obrazovanjem i na drugim oblastima, "na jedan ili drugi način, sve ima ekonomsku osnovu", rekao je Putin.
Putin se prvo sastao sa premijerom Li Kečijangom a potom i sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, kome je rekao da narod obje države ima jaku želju da "ojača i razvije odnose".
"Kina se protivi upotrebi sile, prijetnji silom, lakom uvođenju sankcija i primjeni jednostranih akcija bez saglasnosti zainteresovanih strana", izjavio je predsjednik Kine Si Đinping nakon razgovora sa ruskim liderom.
"Ja i gospodin Putin smatramo da Kina i Rusija, kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN i konstruktivne snage osiguranja regionalne i međunarodne bezbjednosti i stabilnosti, treba odlučno da se pridravaju ciljeva i principa Povelje UN, glavnih normi međunarodnog prava, kako bi se osigurale globalna strateška ravnoteža i stabilnost i čvrsto branila međunarodna pravičnost", rekao je Si Đinping, prenosi Sputnjik.
Američka agencija AP ocjenjuje da se blizak odnos Vladimira Putina i Sija Đinpinga, kao i njihova zajednička želja da suzbiju globalnu dominaciju SAD, smatra glavnim pokretačem saradnje Rusije i Kine.
Predsjednik Rusije je saopštio da je razgovarao sa kineskim kolegom Si Đipingom o zajedničkim naporima u borbi protiv međunarodnog terorizma, o Siriji i o nuklearnom problemu Sjeverne Koreje.
"Razgovarali smo o poslednjim akcijama u rješavanju najvažnijih svjetskih i regionalnih problema, zajedničkim naporima u borbi protiv međunarodnog terorizma, jačanju bezbjednosti u Pacifičkom regionu, osiguranju nenuklearnog statusa Korejskog poluostrva", rekao je Putin.
On je naveo da su među zajedničkim spoljnopolitičkim zadacima pomaganje u rješavanju sirijske krize i podrška miru i stabilnosti u Južnokineskom moru i u Centralnoj Aziji.
Ruski predsjednik izjavio je u Pekingu da će Rusija i Kina proširiti upotrebu nacionalnih valuta u međusobnim transakcijama radi smanjenja zavisnosti od spoljnih faktora.
"Udio ruske rublje u takvim plaćanjima je tri odsto, dok je kineskog juana mnogo veći - devet odsto. Pritom, poslednji pokazatelji treba osjetno da porastu nakon otvaranja obračunskog centra za transakcije sa juanom u Rusiji", rekao je Putin na kraju rusko-kineskih razgovora.
Nakon razgovora potpisan je paket sporazuma koji se tiču raznih aspekata saradnje - od kosmosa i energetike do turizma i isporuke žita Kini, javio je Sputnjik.
Ruski predsjednik je saopštio da su se Moskva i Peking dogovorili o saradnji i po pitanju razvoja nuklearne energije u trećim zemljama.
Putin je naglasio da je Kina vodeći trgovinski partner Rusije. U 2015. godini trgovinski obrt dvije zemlje iznosio je 63,5 milijardi dolara. Pozitivna dinamika se može vidjeti i početkom 2016. godine, naveo je ruski predsjednik.
Rusija i Kina će do kraja godine usaglasiti i pitanja o izgradnji brze pruge Moskva-Kazanj, transevropskoj magistrali koja treba da unaprijedi saobraćaj na ogromnom kontinentu.
Putin je u Peking stigao u petak iz Taškenta, prijestonice Uzbekistana, gdje je održan samit Organizacije za Šangajsku saradnju.
Putinova poseta Kini dolazi pošto su članice Evropske unije postigle "načelan politički dogovor" o produžetku sankcija Rusiji do januara 2017, koje su toj zemlji uvedene zbog ukrajinske krize u martu 2014. godine, a Rusija je isključena i iz Grupe osam najrazvijenih ekonomija svijeta.
Sankcije bi morali da potvrde i šefovi država i vlada EU na samitu 28. i 29. juna. Zvaničnici u Briselu su rekli da su sve članice EU za to da se krajem godine sankcije prema Rusiji preispitaju.
Putin je u maju 2014. godine posetio Peking, kada su potpisani brojni sporazumi, uključujući istorijski ugovor o isporuci gasa vrijedan 400 milijardi dolara.