irska Izborna komisija saopštila je da je Lisabonski sporazum pihvaćen sa 67,13 odsto glasova.
Irci su sa 67,13 odsto glasova prihvatili Lisabonski sporazum, saopštila je irska Izborna komisija u subotu poslije prebrojavanja svih glasova na održanom referendumu.
Irci su se u subotu drugi put izjašnjavali o Lisabonskom ugovoru. Na prvom referendumu 12. juna 2008. godine Irci su odbacili Lisabonski ugovor. Tada se 53,4 odsto građana izjasnilo protiv.
Ponovo izjašnjavanje organizovano je pošto je Evropska unija napravila ustupke Irskoj prije svega u vezi sa pitanjem vojne neutralnosti, abortusa, poreskih stopa i broja komesara u Evropskoj komisiji.
Na referendum je izašlo 58 odsto birača, dok je na prvom izašlo 51 odsto.
Od 43 izborna okruga u Irskoj, jedino su u dva, na sjeverozapadu zemlje, birači bili protiv Lisabonskog sporazuma.
Irski premijer Brajan Kauen rekao je da odlučno 'da' Iraca na referendumu predstavlja utiranje puta za ubrzano poboljšanje efikasnosti EU i ekonomski oporavak Irske.
"Danas su Irci govorili jasnim i jakim glasom. Ovo je dobar dan za Irsku i dobar dan za Evropu", rekao je Kauen i istakao da će Lisabonskim sporazumom biti uspostavljena "jača, pravednija i bolja Evropa".
On je zahvalio najvišim zvaničnicima EU, koji su Irskoj ponudili "velikodušne garancije" pošto je ta zemlja neočekivano odbila sporazum na prvom referendumu prošle godine.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo istakao je da sada i predsjednici Češke i Poljske treba da se saglase s usvajanjem temeljnog akta o preustrojstvu EU.
Barozo je izjavio da je usvajanje Ugovora iz Lisabona na irskom referendumu "veliki dan za Irsku i veliki dan za Evropu" i predočio "nadu" da će sad postupak za konačno stavljanje na snagu ovog akta biti okončan i u Poljskoj i Češkoj.
Predsjednik Evropske komisije je dodao da irsko "da" Lisabonskom sporazumu odražava "povoljan odgovor koji je EU dala na ekonomsku krizu" i kako je iskazala svoju solidarnost.
Barozo je naglasio da sada očekuje da Ugovor iz Lisabona, koji je ratifikovan u češkom parlamentu, potpiše i njegov protivnik češki predsjednik Vaclav Klaus.
Švedsko predsjedništvo EU pozdravilo je rezultate referendum, istakavši da će taj temeljni akt "učiniti proširenu Evropsku uniju demokratskijom, djelotvornijom i s više uvida u njeno djelovanje".
Premijer Švedske Fredrik Reinfeld saopštio je da je "sad od presudnog značaja da se taj ugovor stavi na snagu" i da je Savjet ministara EU rešen da se to učini prije kraja godine.
"Prema mojim saznanjima, poljski predsjednik (Leh Kačinjski) će ubrzo potpisati zakonski akt", rekao je Reinfeld.
Ugovorom iz Lisabona će biti izvršne ključne izmjene unutar institucija i mehanizma odlučivanja u EU, s ciljem da se postigne njihova veća djelotvornost i time Unija bude u stanju da odgovori na ekonomsku krizu, svjetske probleme, kao i da ubuduće u svoje redove primi nove članice.
Barozo je dodao da to može dovesti do izvjesnog odlaganja stupanja na snagu novog temeljnog akta EU i da se otud može očekivati da će sa zakašnjenjem krenuti i postupak izbora nove Evropske komisije, čiji mandat ističe krajem oktobra.
Pošto nije ratifikovan u planiranom roku, Ugovor iz Lisabona će sada stupiti na snagu prvog dana u mjesecu poslije podnošenja zvanične potvrde o poslednjoj ratifikaciji, odnosno pošto ga usvoji svih 27 članica EU.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana ocijenio je da će potvrđivanje Lisabonskog sporazuma stvoriti uslove za efikasniju i veću ulogu Evrope u svijetu.
"To će omogućiti efikasniju Evropu koja će na bolji način moći da brani prava i interese svih građana i država EU, kao i da uzme veću ulogu u svijetu", istakao je Solana u saopštenju.
Solana je naveo da je zadovoljan što su Irci na referendumu potvrdili Lisabonski sporazum, dodajući da je ovo "važan dan za Evropu".
Češki predsjednik Vaclav Klaus kazao je grupi čeških evroskeptika, protivnika Lisabonskog sporazuma, da bez obzira na ishod referenduma u Irskoj neće potpisivati taj sporazum i okončati tako ratifikaciju u Češkoj sve dok o njemu ne odluči Ustavni sud.
"Loše je što se ponavljao referendum o Lisabonskom sporazumu. To je kao rezultat fudbalske utakmice između Češke i Slovačke koji mi se nije dopao pa bih mogao da tražim da se utakmica ponovi", rekao je Klaus danas popodne demonstrantima kod zamka Hradčani.
Češki evroskeptični predsjednik uveren je da je ishod referenduma bio drugačiji, protiv Lisabonskog sporazuma da bi Evropska unija organizovala, treći, četvrti, peti referendum, sve dok ne kažu ono što Evropa hoće.
"Irci su imali poslednju šansu da o nečemu odluče. U EU očigledno više nikakvih referenduma neće biti", rekao je Klaus.
Klaus je od oko 300 čeških evroskeptika koji su prošli popodne u mirnom maršu istorijskim srcem Praga, od ambasade Irske do predsjedničkog zamka Hradčani, preuzeo peticiju protiv Lisabonskog sporazuma.
Demonstranti su nosili transparente protiv Lisabonskog sporazuma ali i same EU - "Pažnja! EU - otrov", "NE Lisabonskom sporazumu" i zastavu EU u koju su među zvjezdice ucrtali komunističke simbole, srp i čekić da upozore da je EU navodno jednako nedemokratska kao totalitarni komunistički režimi.
"Došli smo da predsjednika podržimo i pozovemo ga da istraje i ne podleže nedemokratskom pritisku do izbora u Velikoj Britaniji koja će Lisabonski sporazum sahraniti", kazao je novinarima Miloslav Bednarž iz vanparlamentarne, marginalne stranke Slobodni građani koja je organizovala protest zajedno sa inicijativom D.O.S.T.
(agencije/MONDO)