Riječ je o tašnama od krokodilske kože Hermes Birkin, nazvanim po glumici Džejn Birkin.
Ima je Ivana Tramp, ima je Kejt Mos, a Viktorija Bekam ih ima čak nekoliko. Riječ je o tašnama od krokodilske kože Hermes Birkin, nazvanim po glumici Džejn Birkin.
Onaj ko hoće da kupi ovaj model mora mjesecima da bude na listi čekanja. Najluksuznija "birkin" tašna, ukrašena dijamantima, na jednoj aukciji 2005. postigla je cijenu od 47.000 evra!
Hitac u potiljak
"Potražnja je ogromna. Proizvedemo 300 torbi od krokodilske kože godišnje, a skupu kožu kupujemo u blizini australijskog grada Darvina, na jednoj od najvećih farmi krokodila na svijetu, na kojoj se gaji oko 50.000 ovih reptila", kaže šef kompanije Hermes Patrik Tomas.
On objašnjava da se krokodili kada napune dvije godine i dostignu dužinu od oko dva metra, omamljuju elektrošokovima i ubijaju hicem u potiljak. Koža sa njihovog stomaka se obrađuje i izvozi. Farma svake godine isporuči 12.000 ovakvih koža evropskim modnim kućama koje izrađuju luksuzne artikle.
Dok se meso krokodila za ishranu koristi prije svega u Aziji, koža je tražena širom svijeta. Najveći kupci su SAD i zemlje Evropske unije - prije svega Francuska i Italija, piše "Blic".
Od kože na stomaku manjih krokodila prave se kaiševi za satove, novčanici i cipele, dok se od većih primeraka prave tašne, futrole za laptop kompjutere i kožne jakne.
Bez obzira na sve lista čekanja je sve duža
Za neku od Birkin tašni život su dala tri velika krokodila, jer štavionice obrađuju samo najbolje djelove kože sa stomaka.
Za naročito plemenit materijal važi koža specijalne vrste australijskog krokodila: svaki primjerak ima šare koje se po individualnosti mogu uporediti sa ljudskim otiscima prstiju. Samo jedan jedini ugriz 'drugara' sa farme kožu može da učini bezvrednom. Mužjaci krokodila pri tom ogorčeno brane svoju teritoriju i skloni su agresivnosti.
Zato je na farmama pronađeno rješenje po imenu 'krauding': na površini veličine fudbalskog igrališta drže se stotine krokodila, a povišeni nivo stresa u ovakvim situacijama potiskuje njihov teritorijalni instinkt.
"Kod krokodila ovo funkcioniše slično kao i kod živine", kaže upravnik jedne od velikih farmi.
Nasuprot tome, krokodili od kojih se prave Hermes tašne gaje se u pojedinačnim kavezima. Da li to predstavlja zlostavljanje životinja?
Pristalice ovog 'novog trenda u industriji' iznose argument da mozak krokodila nije veći od zrna graška i da se ove životinje u prirodi često danima ne miču s mjesta, dok aktivisti društava za zaštitu životinja ipak upozoravaju da kavez ne smije biti tako tesan da životinja u njemu ne može da se okrene, jer je to onda definitivno mučenje.
Hermes uvjerava da se u odgajivačnicama poštuju najviši standardi.
Organizacija za zaštitu životinja PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) nedavno ih je oštro kritikovala zbog uzgoja krokodila za proizvodnju tašni, dok su druge organizacije sličnog tipa suzdržanije, s obzirom na to da masovno uzgajanje na farmama, u krajnjoj liniji, štiti krokodile od izumiranja.
Sedamdesetih godina mnoge vrste krokodila su, naime, zbog komercijalnog lova skoro istrebljene. Zbog toga je i započelo formiranje prvih farmi, koje danas mnogi smatraju jednim od najvećih uspjeha u zaštiti divljih vrsta od istrebljenja.
Međutim, da li urbane lovce na "birkin" tašne sve to uopšte interesuje?
(MONDO)