U zajedničkom saopštenju Merkelova i Sarkozi su istakli da žele snažnu Evropu koja štiti svoje narode i da podržavaju sporazum iz Lisabona.
Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi i njemački kancelar Angela Merkel istakli su da EU mora da ima granice da bi mogla da djeluje i da njeno bezgranično širenje nije moguće.
Merkelova i Sarkozi apelovali su na Evropljane da naredne semice glasaju na izborima za Evropski parlament, ističući da je snažan parlament od suštinske važnosti za suočavanje sa ekonomskom krizom.
U zajedničkom saopštenju Merkelova i Sarkozi su istakli da žele snažnu Evropu koja štiti svoje narode i da podržavaju sporazum iz Lisabona, čiji je cilj pojednostavljivanje procesa donošenja odluka.
"Evropa mora igrati vodeću ulogu u svijetu, a da bi to ostvarila mora imati efikasne institucije. Zato nam je potreban sporazum iz Lisabona", navodi se u zajedničkom saopštenju, koje su objavili "Žurnal dudimanš" u Francuskoj i "Di velt am zontag" u Njemačkoj .
U zajedničkom sapštenju izražava se bojazan da će glasanje za Evropski parlament koji broji 736 mjesta biti novo razočarenje za EU nakon što na prošlim izborima 2004. godine 54 odsto glasača nije željelo da se izjasni.
Merkelova i Sarkozi i ovom prilikom su istakli svoje protivljenje ulasku Turske u EU.
Prema istraživanju francuskog lista "Parizijen", 55 odsto glasača neće uopšte izaći na ovogodišnje izbore za Evropski parlament, koji će biti održani od 4. do 7. juna. U Britaniji, Poljskoj i Rumuniji svaki treći planira da glasa.
U Španiji, koja je dobila fantastične beneficije od razvojnih fondova EU, politički analitičari očekuju da će izbore izaći 40 odsto birača.
Ovi izbori će biti veoma značajni ukoliko bude usvojen Lisabonski sporazum, jer će tada Evropski parlament, jedina direktno izabrana institucija EU, imati veći uticaj u donošenju odluka koje se tiču 500 miliona Evropljana.
"Većina glasača ne razumije šta radi Evropski parlament", kaže Filip Vajt, istraživač pri Centru za evropsku reformu u Londonu.
On je dodao da na ovim izborima ljudi ne vide jasno o čemu se radi, jer se ovdje ne glasa za ili protiv nekih vlasti.
U mnogim zemljama izbori za Evropski parlament biće test za nacionalne vlade gdje se očekuje da će desničarske i ljevičarske partije profitirati zbog slabog odziva.
U Britaniji, gdje je ukorijenjen euroskepticizam, očekuje se da će vladajuća Laburistička partija dobiti maksimalno 17 odsto glasova, nakon konzervativaca i liberal demokrata, rezultati su istraživanja koje su objavili listovi "Tajms" i "Sandej telegraf".
U Britaniji je odziv na izborima za Evropski parlament obično nizak.
Na posljednjim izborima za Evropski parlament 2004. godine glasalo je samo 38 odsto birača, a ovaj put se očekuje da će profitirati marginalne stranke kao što su antievropska Britanska partija nezavisnosti i desničarska Britanska nacionalna partija.
Prema istraživanju magazina "Ekonomist" samo 31 odsto Britanaca smatra da je članstvo u EU dobra stvar, u odnosu na 37 koji smatraju da to loša opcija.