Suđenje Florans Artman, optuženoj za nepoštovanje Haškog tribunala, biće održeno od 8. do 16. juna, najavio je sudija Bakone Moloto.
Artmanova, koja je do 2006. godine bila predstavnica tadašnje glavne tužiteljke Tribunala, Karle Del Ponte, optužena je u avgustu prošle godine za nepoštovanje suda, jer je objelodanila sadržaj dvije povjerljive odluke žalbenog vijeća iz procesa protiv Slobodana Miloševića, donijete septembra 2005. i aprila 2006.
Za nepoštovanje suda, zaprećena je kazna do sedam godina zatvora, novčana globa do 100.000 evra ili i jedno i drugo.
Na današnjoj statusnoj konferenciji, sudija Moloto je rekao i da je sudsko vijeće odbilo više podnesaka odbrane Artmanove, uključujući i zahtjev za obustavljanje postupka.
Suđenje Armtanovoj trebalo je da počne u februaru ove godine, ali je odloženo zbog zahtjeva odbrane za izuzeće dvojice sudija. Taj zahtev je bio usvojen.
Umesto sudija Alfonsa Orija i Karmela Ađijusa u pretresno veće, kojim predsedava sudija Moloto, zatim su imenovane sudije Mehmet Ginej i Liu Dakjun.
Prema optužnici, Artmanova je u svojoj knjizi i još jednom članku objavila povjerljive odluke žalbenog vijeća Tribunala iz postupka protiv Slobodana Miloševića.
Artmanova je tvrdila da su tim odlukama sudije sudije Haškog tribunala učestvovale u prikrivanju ključnih dokumenata o umiješanosti SR Jugoslavije u genocid u Srebrenici tako što su odbile da skinu oznaku povjerljivosti sa zapisnika Vrhovnog saveta odbrane, koje je zvanični Beograd dostavio Tribunalu na suđenju Miloševiću.
U knjizi "Mir i kazna" i članku pod naslovom "Prikriveni ključni dokazi o genocidu", koji je objavio Bosanski institut, Artmanova je tvrdila da su sudsko i žalbeno vijeće Tribunala u postupku protiv Miloševića pogrešili kada su odobrili zahtev vlasti SRJ da zapisnici VSO na suđenju Miloševiću budu korišćeni u redigovanoj verziji zbog zaštite nacionalnih interesa SRJ.
Zvanični Beograd je, po Artmanovoj, kasnije to iskoristio da spriječi upotrebu zapisnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog navodnog genocida.
Artmanova je u knjizi - napominjući da su "poverljive" - citirala dvije odluke kojim je apelaciono vijeće Tribunala odbilo da na zahtjev Tužilaštva skine oznaku poverljivosti sa delova zapisnika VSO.
"Pet sudija apelacionog vijeća tako je postalo dobrovoljnim saučesnicima manipulacije koju organizuju vlasti u Beogradu s jedinim ciljem da podstaknu jedno drugo pravosudno tijelo, Međunarodni sud pravde, da počini istu sudsku pogrešku, jer nema pristupa dokumentima", piše u knjizi Artmanova.
Ona je sugerisala da zahvaljujući tim odlukama žalbenog vijeća Tribunala "informacije o direktnoj umešanosti Srbije u rat u Bosni i pokolje u Srebrenici ostaju nedostupne Međunarodnom sudu pravde i javnosti".
Međunarodni sud pravde je u presudi, izrečenoj u februaru 2006, SRJ proglasio odgovornom što nije sprečila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid.
"Tužilaštvo nije u mogućnosti da iznese taj skandal u javnost zato što su sudije svaku svoju odluku označili povjerljivom", piše Artmanova. (Beta)