Poljaci često pitaju i da li će moći da umanje alimentaciju, ukoliko pređu na posao sa manjom zaradom.
Svjetska ekonomska kriza pokazala se kao efikasan recept za spas poljskih brakova, jer prosječni gospodin i gospođa Kovalski radije razvod odlažu ili od njega odustaju pošto im se u vrijeme krize ne isplati.
Od prošle jeseni se sve češće iz poljskih sudnica povlače zahtjevi za razvod, a glavni razlog je što se podjela imovine, obično stana ili kuće koji su zbog krize izgubili i do 30 odsto na vrijednosti, sada ne isplati.
"Naši klijenti se čude što se ne uzima u obzir vrijednost imovine u trenutku kada razvod počinje, već tek kada sud izrekne presudu", kaže Gžegož Pavelec, iz jedne od velikih poljskih advokatskih kancelarija.
Jedne novine objavile su priču o Poljaku koji je, pošto je vidjeo da će prilikom podjele imovine dobiti 35.000 evra manje, radije kupio buket cvijeća i pokorno pošao kod supruge da je pita mogu li da počnu ponovo.
Od razvoda u vrijeme krize odustaju i oni koji ne računaju gubitke u podjeli imovine u desetinama hiljada evra, a internet portali preko kojih advokatske kancelarije daju besplatne savjete, u poslednje vrijeme su zatrpani pitanjem da li se uopšte isplati razvod u vreme krize.
Sociolozi i psiholozi objašnjavaju da kriza smanjuje broj razvoda ne samo zbog "gole" računice, već i zbog toga što ljudi u vrijeme krize teško podnose neizvjesnosti, stres i traume koje i najbezbolniji razvod nosi.
"Kriza jača u nama osjećaj ugroženosti. Želimo zato da izbjegnemo dodatnu nesigurnost rastanka i organizovanja života iznova", kaže sociolog Irena Kotovska.
U Poljskoj je iz godine u godinu rastao broj razvoda, a povećava se i broj zahtjeva Poljskoj katoličkoj crkvi da se crkveni brak poništi.
U prošloj deceniji, u Poljskoj se od 38 miliona stanovnika, razvodilo oko 40.000 bračnih parova godišnje, a samo pretprošle godine 66.000 parova.
Broj razvoda u gradovima je tri puta veći nego u patrijarhalnim seoskim sredinama.
(Beta)