Za trećinu Britanaca svijet je"zastrašujuće mjesto", a u proteklih godina broj ljudi koji pate od anksioznih poremećaja uvećao se za čak 800.000.
Sve više ljudi osjeća uznemirenost, veću nego ranije, brine zbog svjetske ekonomske krize, posla, kriminala, globalnog otopljavanja, rezultati su istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji.
Endru Mekalok, izvršni direktor britanske Fondacije za mentalno zdravlje, ukazuje na tri razloga koji utiču na porast broja zabrinutih.
"Jedan razlog su izvještaji koji se svakodnevno mogu naći u medijima, a drugi je stanje u društvu - odnosno njegova fragmentacija i sve veća otuđenost ljudi. Treći razlog je povećana svijest o rizicima. Ljudi nekada s pravom, a nekad ne, spoljni svijet sve više vide kao potencijalnu opasnost", kaže Mekalok za BBC.
Bina Kadnola, psihoterapeut, objašnjava da je to djelimično posljedica poruka koje upućuju vlade, nevladine organizacije i razne lobističke grupe.
Recimo predviđanja vezana za klimatske promjene i životnu sredinu rađaju strah od skorog smaka svijeta. Raširen je i strah od terorizma, podstaknut posterima kojima su oblijepljeni mnogi gradovi, kao i sveprisutne bezbjednosne kamere. "Sve to stvara klimu straha u društvu", kaže Kadnola.
Profesor filozofije na Univerzitetu u Londonu, Ej Si Grejling, pomalo je iznenjaden rezultatima ovog istraživanja jer za tako veliki rast anksioznosti, prema njegovom mišljenju, nema objektivnog razloga.
"Ako sadašnje vrijeme uporedimo sa prošlim, sa periodom posle dva svetska rata, ili još dalje, sa 18. i 19. vijekom, tada je bilo daleko više razloga za brigu. Da pomenem samo da su radna mjesta bila krajnje nesigurna, a zdravstvena zaštita nepostojeća".
"Društvo blagostanja" je, na neki način, krivac za takve neuroze, smatra profesor Grejling.
"Vratio bih se na kraj četrdesetih godina prošlog vijeka, kada je u Britaniji uvedena univerzalna zdravstvena zaštita. U godinama koje su uslijedile dramatično je porastao broj građana koji su se obraćali ljekaru, prosto zato što im je to postalo dostupno".
"Vremenom je prag tolerancije podnošljivih fizičkih i psihičkih poremećaja značajno spušten i time se djelimično može objasniti i današnji trend porasta anksioznosti u Britaniji", smatra ovaj profesor.
Tu je još, dodaje on, otuđenje u velikim urbanim centrima, ali prije svega su tu mediji, a posebno televizija, koja je u stalnom traganju za dramatičnim vijestima.
"Svakog dana dešava se milion dobrih, utješnih, konstruktivnih stvari, ali o njima se ne izvještava. Ljudi su iz časa u čas bombardovani lošim vijestima i to mijenja njihovu percepciju svijeta. To, naravno, ne znači, da nema nikakvih razloga za brigu - recesija je
itekako realna, stvarno su i terorističke prijetnje, ali treba ipak zadržati osjećaj za mjeru", kaže Grejling.
Da li to znači da svi treba da se bace na psihoterapiju ili jogu?
"Joga je svakako dobra, ali nije rješenje za ovaj problem. Mislim da bi bilo dobro da se svi sjetimo kako su živjeli naši roditelji i roditelji naših roditelja. Život je tada bio mnogo teži, opasniji i neizvjesniji. Trebalo bi u stvari da budemo jako zadovoljni", zaključuje Grejling.
(Beta)