Nekadašnji saradnik američke Agencije za nacionalnu bezbjednost izjavio da ne žali što je objelodanio podatke o masovnim programima za nadzor.
On je istakao da je to podstaklo javne debate o špijuniranju i prikupljanju podataka.
"Da li bih ponovo učinio isto? Naravno, da. Zakleo sam se da ću štititi Ustav ali je on kršen u ogromnim razmjerama", rekao je Snouden učestvujući video-linkom u radu festivala "Jug-Jugozapad" (South by Southwest, SXSW Interactive), posvećenog Internetu, visokoj tehnologiji i filmu, koji se održava u Ostinu u američkoj državi Teksas.
Naglašavajući da je neophodna društvena kontrola prikupljanja i čuvanja personalnih podataka, američki programer rekao je da su "potrebni ljudi kojima društvo vjeruje, zaštitnici građanski prava".
"Potrebni su oni koji će pratiti aktivnosti Kongresa. Ukoliko ne ograničimo aktivnosti NSA, međunarodna zajednica će pratiti njen primjer", rekao je Snouden, prenijela je ruska TV "Raša tudej" (Russia Today).
Prema njegovim riječima, program globalnog praćenja nanijeo je SAD-u više štete, nego koristi.
Snouden je, kako je prenio Itar-Tass, rekao da su čelnik NSA Kit Aleksander i njegov prethodnik Majkl Hejden dopustili velike greške u radu Agencije.
"Imali smo ogromne obavještajne propuste nadzirući sve korisnike različitih sredstava komunikacije odjednom, umjesto konkretne osumnjičene", rekao je Snouden, koji je poslije objavljenih povjerljivih materijala dobio privremeni azil u Rusiji.
"Jedna od teškoća, koju imaju organizatori masovnog praćenja, nije sakupljanje informacija, već njeno tumačenje, analiza", smatra on.
Prema Snoudenovom mišljenju, organizatori terorističkog akta u Bostonu mogli su biti zadržani uz pomoć tradicionalnih metoda kontrole, ali umjesto da "prate osumnjičene, specijalne službe su pratile sve redom", rekao je Snouden.
Programer je još jednom upozorio američke državljane da bez pouzdane zaštite podataka niko ne može da bude bezbjedan, i potrebno je da korisnici češće koriste sisteme šifrovanja pri radu sa podacima.
Snouden je rekao da tzv. end-to-end enkripcija (od pošiljaoca do primaoca) onemogućava masovno praćenje.
"Vlasti SAD-a do sada ne znaju koje sam informacije ja predao novinarima, zahvaljujući šifrovanju", rekao je on.
Dijalog sa predstavnicima Američke unije za zaštitu građanskih sloboda (American Civil Liberties Union) sa Snoudenom vodio je američki aktivista za zaštitu ljudskih prava Kristofer Sogojan.
Frans pres prenio je da je jedno od pitanja stiglo preko "Twittera" od Tima Bernersa Lija, kreatora World Vajd Veba (World Wide Web) i "oca interneta", koji je zahvalio Snoudenu i pitao kako se obavještajni sistem nadzora može načiniti odgovornijim.
Snouden je rekao da je "ključni faktor odgovornost", i da je potrebno kontrolisati Kongres jer je propustio da na odgovarajući način nadzire NSA.
"Ne možemo imati zvaničnike koji mogu da lažu Kongresu, a da se ne suoče ni sa kakvim posljedicama (...) Potrebni su nam kontrolori Kongresa", rekao je on, a prenijela je francuska novinska agencija.
"Bez obzira na ono što se meni desilo, ovo je nešto što imamo pravo da znamo", rekao je Snouden.
Bivši saradnik NSA i CIA je ljetos predao "Vašington postu" i "Gardijanu" niz tajnih materijala o programima američkih i britanskih službi za elektronsko praćenje, poslije čega je pobjegao iz SAD-a, gdje je optužen za kršenje zakona o tajnosti informacija koje se odnose na nacionalnu odbranu.
Snouden ima privremeni azil u Rusiji do 1. avgusta 2014. godine.
(MONDO, foto: Photo by Jack Plunkett/Invision/AP/Beta)