U telefonskom razgovoru predsjednika Rusije i SAD zaključeno je da su njihovi stavovi o Ukrajini znatno drugačiji.
U saopštenju koje je Kremlj danas objavio, Vladiomir Putin je juče rekao Baraku Obami da su novi lideri Ukrajine, koji su došli na vlast u neustavnom puču, nametnuli "apsolutno nezakonite odluke regionima na istoku, jugoistoku zemlje i na Krimu".
Parlament Krima je juče glasao za pripajanje to crnomorskog poluostrva Rusiji, a referendum o tome biće održan 16. marta. Prozapadni lideri su rekli da će to biti kršenje međunarodnog prava.
"Rusija ne može ingorisati pozive u pomoć po ovom pitanju i postupa u skladu sa tim, uz apsolutno poštovanje međunarodnog prava", rekao je Putin, prenio je Rojters.
"On je istakao ogroman značaj rusko-američkih odnosa u garantovanju stabilnosti i bezbjednosti u svijetu. Ove odnose ne bi trebalo žrtvovati zbog pojedinačnih, mada izuzetno važnih neslaganja oko međunarodnih problema", navedeno je u saopštenju Kremlja.
U telefonskom razgovoru, koji je trajao jedan sat, Obama je apelovao na Putina da prihvati uslove potencijalnog diplomatskog rješenja krize u Ukrajini koja je izazvala najveću krizu u američko-ruskim odnosima od okončanja hladnog rata.
Putin je oštro branio postupke Rusije u Ukrajini, zemlji koju naziva "bratskom", rekavši da Moskva ne stoji iza zauzimanja Krima gdje je stacionirana ruska Crnomorska flota.
On je demantovao optužbe Zapada da su njegove snage zauzele zgrade državne administracije na tom poluostrvu, tvrdeći da su naoružane osobe pripadnici lokalnih jedinica za samoodbranu.
Putin je istakao da Rusija želi da sarađuje sa zapadnim silama, ali da svako rješenje krize mora biti zasnovano na sporazumu koji je, uz posredovanje EU, 21. februara potpisao svrgnuti predsjedednik Viktor Janukovič koji je, prema Putinovim riječima, legitimni predsjednik Ukrajine, navodi Rojters.
Ruski predsjednik je kazao da se složio sa Obamom da ministar spoljnjih poslova Rusije Sergej Lavrov i američki državni sekretar Džon Keri treba da nastave "intenzivne kontakte" po pitanju Ukrajine.
Obama je o situaciji u Ukrajini razgovarao i sa japanskim premijerom Šinzom Abeom i oni su se složili da intervencija Rusije u toj zemlji predstavlja prijetnju po mir u svijetu, saopštila je juče Bela kuća.
"Dvojica lidera su se složila da postupci Rusije ugrožavaju mir i bezbjednost u svijetu i istakla su značaj očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine", navela je Bijela kuća.
"Oni su rekli da će zajedno sa drugim partnerima iz G7 insistirati na tome da Rusija poštuje svoje obaveze prema suverenitetu Ukrajine", zaključuje se u saopštenju.
Kanada proterala devet ruskih vojnika
Kanadske vlasti proterale su devet ruskih vojnika koji su u toj zemlji učestvovali u vojnim vježbama, javila je televizijska stanica "CTV njuz".
Kako je prenijela "Raša tudej", ruskim vojnicima je juče popodne rečeno da imaju 24 sata da napuste Kanadu.
Ova odluka donijeta je dva dana nakon što je kandski premijer Stiven Harper naložio suspenziju zajedničkih vojnih vježbi sa Rusijom zbog intervencije ruskih snaga na Krimu.
To se odnosi na godišnje vojne vježbe u kojima su prošle godine bombarderi Rusije, Kanade i SAD presretali oteti komercijalni avion. U toj simulaciji su učestvovali ruski "tupoljev", A-50 "berijev" i "suhoj", kao i američki AVAKS i kanadski CF-18 "stršljen".
Harper je juče rekao da kanadska vlada neće priznati rezultate referenduma na Krimu o pripajanju Rusiji jer se ta oblast "trenutno nalazi pod ilegalnom vojnom okupacijom".
Vrhovni sovjet (skupština) Krima donio je načelnu odluku o stupanju te autonomne republike kao subjekta federacije u sastav Ruske Federacije. Referendum o statusu Krima, na kom će biti pitanje o pristupanju Rusiji, biće održan 16. marta.
Prema statističkim podacima iz decembra, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1 odsto).
SAD traže da Rusija dozvoli posmatrače OEBS-a
Na četvrtoj hitnoj sjednici o krizi u Ukrajini za manje od nedjelju dana, Savet bezbjednosti UN je ponovo bio podijeljen, a zapadne sile su kritikovale "nezakonitu" odluku krimskog parlamenta da 16. marta održi referednum o secesiji od Ukrajine.
"Pozivamo Rusiju da dozvoli posmatračima UN i OEBS da dođu u čitavu Ukrajinu, uključujući Krim, kako bi bilo osigurano poštovanje prava svih Ukrajinaca, uključujući etničke Ruse", rekla je američka izaslanica Samanta Pauer novinarima.
Rusija bi trebalo da "pozove krimske vlasti i upotrebi svoj autoritet da osigura bezbjednost međunarodnih posmatrača i omogući im pristup", rekla je ona poslije dvosatnog sastanka SB UN iza zatvorenih vrata.
Naoružane osobe spriječile su tim od 40 posmatrača iz 21 zemlje članice OEBS da uđu na Krim koji se od 28. februara nalazi pod kontrolom Rusije, navodi AFP.
Pauerova je, takođe, rekla da bi "sprovođene referenduma bilo kršenje ukrajinskog ustava".
"Referendum je nelegitiman i nezakonit. Mi nećemo priznati rezultate referenduma ove prirode", dodala je ona.
Britanski ambasador u UN Mark Lajl Grant složio se sa Pauerovom da je referendum nelegitiman.
"Apsolutno je nelegitimno prema ukrajinskom ustavu. To je jasno rekao veliki broj država članica", kazao je on.
Lajl Grant je rekao da SB UN vjerovatno neće uspeti da postigne dogovor o rezoluciji narednih dana, iako će uskoro ponovo zasjedati.
Rusija može blokirati svaku rezoluciju SB UN zato što kao stalna članica ima pravo veta.
Ruski izaslanik u UN VItalij Čurkin je istakao da je Moskva samo "posmatrač" u raspravi u SB UN, ali je rekao da će Rusija objaviti svoj stav, prenosi AFP.
On je negirao da su naoružane osobe koje su u srijedu prijetile specijalnom izaslaniku UN Robertu Seriju, primoravajući ga da skrati posjetu Krimu.
(Tanjug)