Parlament Krima jednoglasno je podržao da Krim postane dio Rusije, prenose ruski mediji.
Poslanici su donijeli odluku da Krim uđe u sastav Ruske federacije, navodi se u tekstu odluke.
Zamjenik premijera Krima Rustam Temirgalijev rekao je ranije da će referendum o statusu regiona biti održan 16. marta.
O odluci Vrhovnog sovjeta (skupštine) Krima o stupanju te autonomije u sastav Ruske federacije danas je obaviješten i ruski predsjednik Vladimir Putin, izjavio je Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov.
"Ta vijest tek je stigla, predsjednik je o njoj obaviješten", rekao je Peskov Itar-Tass-u, navodeći da tome nema šta da se dodaje.
Na referendumu će, kako su izvijestile ruske agencije, biti postavljena dva pitanja - "Da li ste za ulazak Krima kao subjekta Federacije u sastav Ruske federacije" i "Da li ste za obnavljanje Ustava Krima iz 1992. godine".
Krimska skupština je odlučila, takođe, da se obrati rukovodstvu Rusije "radi početka procedure ulaska Krima u sastav Rusije".
Itar-Tass izvještava iz Simferopolja da je odluka na trgu ispred krimske skupštine dočekana ovacijama.
Na trgu je, prema izvještaju agencije, okupljeno nekoliko hiljada ljudi koji u rukama nose ruske zastave i zastave Krima.
Itar-Tass prenio je izjavu lidera Pravedne Rusije Sergeja Mironova da bi predlog zakona o pojednostavljenom postupku prijema u sastav Rusije dijela strane države mogao da bude usvojen sledeće sedmice.
"Otvoreno govoreći, taj predlog zakona predao sam zbog Krima", rekao je autor predloga.
Oktobra 1921. godine formirana je Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika (ASSR) u sastavu Ruske sovjetske federativne socijalističke republike (RSFSR), a 19. februara 1954. je Krimska oblast, na inicijativu generalnog sekretara Komunističke partije Nikite Hruščova, predata Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici (USSR).
Na Krimu je 20. januara 1991. godine održan referendum o obnavljanju Krimske ASSR kao odvojenog subjekta bivšeg Sovjetskog Saveza, na kom je učestvovalo 1,4 miliona građana ili 81,37 odsto birača.
Za obnavljanje autonomne republike glasalo je 93,26 odsto birača.
Vrhovni sovjet (skupština) Ukrajine 12. februara iste godine usvojio je Zakon o obnavljanju Krimske ASSR, a u junu su unijeti odgovarajući amandmani u Ustav USSR-a.
Vrhovni sovjet Krima 4. septembra 1991. usvojio je Deklaraciju o državnom suverenitetu republike.
Naredne godine, 26. februara, Krimska ASSR preimenovana je u Republiku Krim, i u maju te godine uvedena je funckija njenog predsjednika.
U martu 1995. godine, odlukom Vrhovne rade (skupštine) Ukrajine i predsjednika Ukrajine, Ustav Republike Krim je ukinut kao i funkcija predsjednika.
Decembra 1998. godine na snagu je stupio novi Ustav Krima sa novim imenom AR Krim u sastavu Ukrajine.
Prema statističkim podacima iz decembra prošle godine, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1).
Na Krimu je sjedište ruske crnomorke flote.
(MONDO, foto: Twitter)