Da li Njemačka može da posreduje u rješenju ukrajinske krize, a Angela Merkel umiri ruskog predsjednika Vladimira Putina - često je pitanje medija.
''Sve oči su uprte u Merkelovu'', jednom rečenicom je moćni politički magazin ''Špigl'' najbolje ilustrovao situaciju, ne samo onu u kojoj se sada našla vlada u Berlinu za koju će Ukrajina biti, kažu analitičari, ''krupan zalogaj'', već i opisao američko-evropski pogled na dramatične događaje na Krimu.
Merkelova, prema njemačkim analitičarima, pravi ''špagu'' između Putina i američog predsjednika Baraka Obame, a štampa, uz najednostavniju i najtačniju konstataciju da je Amerika ''pola svijeta'' udaljena od Ukrajine, a Frankfurt od Sevastopolja svega par sati leta, ukazuje na potrebu da se u ovom dramatičnom sukobu diplomatski i razumno djeluje i izbjegne hladnoratovska retorika.
Ukrajinska kriza je ogromni izazov, a njemačka najava za preuzimanje više odgovornosti u međunarodnoj spoljnoj i sigurnosnoj politici uslovila je da se, ne samo u Evropi sada više i tačnije posmatra kako se Berlin ponaša, već i u Americi, kažu analitičari.
''Upravo u jednoj fazi, u kojoj mi lično ne možemo puno toga da učinimo, i u kojoj su naši odnosi sa Rusijom tako teški, može Njemačka da igra jednu važnu ulogu'', prenose njemački mediji izjavu Fione Hil iz vašingtonskog instituta ''Brookings'', i ukazuju, pritom, da su odnosi između Berlina i Moskve tradicionalno dobri, čak i ako je lični odnos između Merkelove i Putina težak.
Na drugoj strani, u Americi, postoji, takođe i sumnja da li Njemačka može da ispuni tu ulogu, prenose mediji, navodeći da je CNN-ov ekspert za sigurnost rekao da je njemačka ćutnja za otkazivanje priprema za sastanak zemalja članica G8 u Sočiju bila ''zaglušujuća''.
I jedna bivša američka top-političarka u diplomatiji rekla je da Evropska unija spoljnopolitički gledano nije potpuno funkcionalna, ali da je pravi problem Berlin i da to što je Merkelova uzdržani političar, nije od pomoći, prenijeli su njemački mediji, koji ne zaboravljaju da ukažu na evropsku zavisnost od ruskog gasa, i da samo Njemačka iz Rusije uvozi 35 odsto svog ukupnog uvoza gasa i isti toliki procenat nafte.
A, šta na sve kritike, analize, predloge i ideje u vezi sa ukrajinskom krizom kaže Merkelova?
Ona je u svom prepoznatljivom stilu, kratko, racionalno, analitički i ozbiljno, bez bujice riječi i emotivnih izjava, govorila o ukrajinskoj krizi, a u njenom okruženju se kaže da Merkelova želi da dobije na vremenu, da je dobro da Evropljani ne koriste retoriku hladnog rata, i da bi sankcije, kao i prijetnje da se Rusija isključi iz G8, bile pogrešne, prenose njemački mediji.
Njemački mediji, takođe, podsjećaju da citat ''Nujork tajmsa'' o tome da je Merkelova rekla Obami, poslije razgovora sa Putinim, da nije sigurna da li je šef ruske države u ''dodiru s realnošću'' i da je ''on u drugom svijetu, oficijelno u Berlinu nije potvrđen.
U Berlinu se, kažu mediji, radije izražavaju diplomatski.
Njemački mediji, ukazujući da zapadu nedostaje sredstvo pritiska na Putina, i da Merkelova savjetuje Ukrajinu da ni u kom slučaju ne provocira Rusiju i garantuje prava ruske manjine, pišu, takođe, da ona, zato, izgleda, puno povlačenje Rusije sa Krima ne smatra realističnim.
(MONDO, foto: Beta/AP, Oli Scarff)