Putin još nije odlučio o slanju vojske. Ukrajinske oružane snage u stanju pune bojeve gotovosti.
Agencija interfaks javlja da ruski predsjednik Vladimir Putin još nije odlučio o slanju trupa u Ukrajinu.
Portparol Kremlja kaže da se Rusija nada da neće biti dalje eskalacije dešavanja u Ukrajini.
Nakon ove odluke sekretar u Ministarstvu inistranih poslova Grigorij Karasin je izjavio da odobrenje Savjeta federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) ne znači da će one biti upućene momentalno.
"Odobrenje koje je dobio (predsjednik Rusije Vladimir Putin) ne znači u bukvalnom smislu da će to pravo biti realizovano momentalno", rekao je on.
U međuvremenu Savjet za nacionalnu bezbjednost Ukrajine saopštio je da su oružane snage u stanju pune bojeve gotovosti.
Privremeni predsjednik Ukrajine Aleksandar Turčinov i novi premijer te zemlje Arsenij Jacenjuk upozorili su Rusiju da bi bilo kakva vojna intervencija u Ukrajini dovela do rata.
Poslije tročasovnog sastanka sa šefovima bezbjednosnih i vojnih službi, Turčinov je, u televizijskom obraćanju, rekao da nema opravdanja, niti osnove za "rusku agresiju na njegovu zemlju", prenio je Rojters.
Turčinov je kazao da je naložio da se oružane snage stave u stanje borbene gotovosti i da je Ukrajina pojačala bezbjednost oko nuklearnih postrojenja i aerodroma, prenio je AFP.
Tokom zajedničkog obraćanja, Jacenjuk je rekao da je, u telefonskom razgovoru sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom, pozvao Rusiju da vrati svoje trupe u bazu na Krimu i pozvao Moskvu na razgovore, kako bi se pronašlo političko rješenje za krizu.
"Vojna intervencija bi značila početak rata i okončanje odnosa između Ukrajine i Rusije u svakom smislu", rekao je Jacenjuk novinarima, izrazivši ubjeđenje da Rusija neće izvesti intervenciju.
Prethodno je ukrajinski opozicioni lider i vjerovatno predsjednički kandidat Vitalij Kličko pozvao na "opštu mobilizaciju."
Parlament mora da se obrati i zatraži od komandanta vojske da proglasi mobilizaciju naroda nakon što poćne ruska agresija.
Kako tvrde ukrajinski mediji, Julija Timošenko će u ponedjeljak, u Moskvi, o krimskoj krizi razgovarati sa Vladimirom Putinom. Iz Kremlja nema potvrde ove informacije.
Na početku sjednice Savjeta federacije bilo je problema sa kvorumom, ali je predsednica tog doma Valentina Matvijenko kazala da senatori imaju pravo da glasaju za druge.
Prva registracija pokazala je prisustvo 85 poslanika, što je bilo dovoljno za kvorum. U direktnom prenosu prikazano je rukovodstvo tog doma, i pojedini senatori koji su istupali, ali nijednom nije prikazana cijela sala.
VIDEO
Putin je zatražio danas od Gornjeg doma Savjeta federacije dozvolu da pošalje vojne snage u Ukrajinu do "normalizacije društvenopolitičke situacije" u toj zemlji, saopštio je Kremlj.
Kako je navedeno, Putin je na osnovu Ustava zatražio korišćenje oružanih snaga na teritoriji Ukrajine.
Zahtjev je obrazložen vanrednom situacijom u Ukrajini i pretnji ruskim građanima na teritoriji te zemlje, kao i ruskim snagama na ruskim vojnim objektima u Ukrajini na osnovu međunarodnih sporazuma.
Kako je navedeno, Putin je na osnovu Ustava zatražio korišćenje oružanih snaga na teritoriji Ukrajine do normalizacije stanja u toj zemlji.
I gornji i donji dom ruskog parlamenta prethodno su zatražili od Putina da zaštiti ruske građane u Ukrajini.
Predsjednica Saveta federacije Valentina Matvijenko objasnila je da glavni smisao tog poziva "da predsjednik u okviru svojih ovlašćenja donese obuhvatne, sve moguće mjere, kako bi se osigurala bezbjednost života naših građana koji žive u Ukrajini, kako bi se pomoglo našem bratskom ukrajinskom narodu da ostvari stabilizazciju, da se politička kriza koja je izbila došla na civilizovan pravni teren, kako bi sporazum koji su potpisali lideri opozicije i šef države u potpunosti ispunjavao".
Ona je ranije danas rekla da ne treba isključiti mogućnost slanja ograničenog kontingenta vojnika u Ukrajinu, ali je dodala da je odluka o tome na Putinu.
Istovremeno u centru Harkova su demonstracije, a kako izvještavaju ruske agencije, proruski demonstranti zauzeli su zgrade lokalne administracije i podižu rusku zastavu, a povrijeđeno je 97 ljudi.
Prema nekim procjenama, na Trgu slobode je oko 10.000 ljudi, a demonstranti uzvikuju: "Rusija-Harkov".
Više od 10.000 ljudi demonstrira danas i na ulicama istočnog ukrajinskog grada Donjecka i Simpferpolja, a više hiljade ljudi okupilo se i u Odesi, Mariupolju i još nekoliko ukrajinskih gradova.
Takođe, danas je Kijev saopštio da je 6.000 ruskih vojnika iskrcano na tlo Ukrajine, a pojedini izvori su objavili da su zauzeti vojni aerodromi na istoku Krima.
Traži pomoć SB UN i NATO
Ukrajina je večeras zatražila od SAD i drugih ključnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da joj pomognu u očuvanju teritorijalnog integriteta-
"Mi možemo da zaustavimo širenje te agresije", rekao je ambasador Ukrajine u UN Jurij Sergejev novinarima nakon što je govorio na sastanku SB UN iza zatvorenih vrata o krizi u Ukrajini, javio je Rojters.
On je rekao da je ruska vojna agresija narušila sporazum iz 1994. godine o očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i pozvao ostale četiri stalne članice SB UN da iskoriste svoj diplomatski uticaj i pomognu njegovoj zemlji.
"Ono što mi radimo jeste da se obraćamo drugim garantima (ukrajinskog suvereniteta) - SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kini, da ispune svoje garancije", rekao je Sergejev.
Prema njegovim riječima, još postoji mogućnost da svjetski lideri razgovaraju s ruskim predsjednikom Putinom i spriječe dalje pogoršanje situacije.
Ukrajina je takođe zatražila od NATO da razmotri sve moguće načine da joj pomogne u zaštiti svog teritorijalnog integriteta, rekao je ministar spoljnih poslova Ukrajine Sergej Deširitsja.
On je kazao da je razgovarao s predstavnicima SAD i Evropske unije i zatražio pomoć NATO nakon što je ukrajinski premijer ocijenio da se radi o ruskoj agresiji, prenio je Rojters.
Nakon ovog poziva u pomoć generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen najavio je za sutra vanredan sastanak Sjevenoatlantskog savjeta povodom ukrajinske krize.
"Sjevernoatlantski savjet će se sutra sastati nakon zasjedanja Komiteta NATO-Ukrajina", saopštio je večeras Rasmusen putem društvene mreže Twitter.
Obama uvrijedio ruski narod
Američki predsjednik Barak Obama uvrijedio je ruski narod izjavom da će Rusija skupo platiti za svoju politiku, poručio je potpredsjednik gornjeg doma ruskog parlamenta Jurij Vorobjov. Kako je rekao Obama je na taj način "prešao crvenu liniju", prenosi Itar-tas s.Vorobjov smatra da je neophodno opozvati ruskog ambasadora iz SAD.
Ukrajinski desničari pozivaju Umarova u pomoć
Lider ukrajinske radikalne grupe "Desni sektor" Dmitrij Jaroš pozvao vođu čečenskih ekstremista Doku Umarova, koji se nalazi na ruskoj listi najtraženijih zločinaca, da napadne Rusiju.Prema izvještajima ruskih medija, u saopštenju ove desničarske organizacije navedeno je da je veliki broj naoružanih Ukrajinaca podržao Čečene u borbi protiv ruskih snaga i da je vrijeme da Umarov podrži Ukrajinu.
(MONDO/agencije)