Cilj posta je da se kroz molitvu, praštanje i pokajanje dočeka najveći hrišćanski praznik, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Šestonedeljni Vaskršnji post koji se završava 19. aprila praznikom Vaskresenja Isusa Hrista, počeo je u ponedeljak. Vaskršnji ili Veliki časni post, najduži je u pravoslavnom hrišćanstvu.
Veliki ili Časni post, koji je naziv dobio prema Časnom krstu na kome je stradao Isus, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, posle krštenja na Jordanu, postio više nedelja u pustinji.
Post nije gladovanje, ni zapostavljanje trpeze već je, prije svega, moralni i etički i izraz stvarne ljubavi prema Bogu i Sinu Božjem koji je svojim stradanjem i svojim životom u vjeri uspostavio vrednosti hrišćanstva.
Oni koji odluče da ispoštuju pravila posta dužni su da naprave izbor posne hrane, bez mesa i bijelog mrsa, i da te dane provedu u molitvi, praštanju i pokajanju, kako bi se pripremili za pričest koji je kruna tog dobrovoljnog odricanja.
Najstrožiji post za pravoslavne je u prvoj i poslednjoj nedelji kada se jela pripremaju samo na vodi, ali je sveštenicima i duhovnicima prepušteno da razriješe i ublaže obaveze vjernike koji zbog životne dobi, zdravlja ili vrste posla, nisu u stanju da poštuju pravila posta.
Narod vjeruje da oni koji mogu da se uzdrže od prekomjernog jela, imaju snage da se uzdrže i od zlih misli i djela.
Osnovna pravila
Nutricionisti se slažu da je post, u suštini, zdrav. Naravno, bitno je da, bez obzira na to koliko post traje, svako posti samo onoliko koliko može.
Takozvano "kontrolisano gladovanje" je dobro za organizam jer podstiče eliminaciju štetnih materija. Tradicionalni posni jelovnici zdravi su i zato što podrazumjevaju smanjeni unos zasićenih masnoća koje su u vezi sa nastankom holesterola.
Međutim, veoma je bitno ne zanemariti raznovrsnost i redovnost obroka. Takođe, tokom posta može doći i do prevelikog unosa kalorija jer je povećano konzumiranje jela na bazi ugljenih hidrata (tijesta, peciva, hleba, džem, med). Posledica toga može biti konstantan osjećaj gladi, ali i povećanje tjelesne mase.
Veoma je važno svakodnevno jesti voće i piti prirodno cijeđene sokove. Obavezno jedanput dnevno jesti salate od svežeg ili kiselog povrća, kao i jela od kuvanog, barenog ili dinstanog povrća.
Svakodnevno u organizam treba unijeti dva i po litra vode i čaja.
Pojačan osjećaj gladi može biti i posljedica niskog nivoa šećera u krvi, zato je neophodno jesti na dva do dva i po sata. Barem nekoliko prvih dana, dok se organizam ne navikne na nov režim ishrane.
(MONDO)