Izgledi za (katolički) "bijeli Božić" u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne hemisfere smanjeni su tokom poslednjeg vijeka zbog klimatskih promjena
Izgledi za (katolički) "bijeli Božić" u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne hemisfere smanjeni su tokom poslednjeg vijeka zbog klimatskih promjena i vjerovatno će i dalje opadati, procjena je svjetskih eksperata za klimu i meteorologa.
Mada će znatne sniježne padavine u mnogim djelovima Azije, Evrope i Sjeverne Amerike ove godine garantovati bijeli Božić, slavljen u pjesmama, povećanje prosječne temperature za 0,7 stepeni Celzijusa od 1900. godine dosad i očekivani još veći rast u sledećih 100 godina ukazuju na suprotni trend u narednim decenijama, prenosi Rojters.
U Berlinu su, na primjer, izgledi da bude snijega 24, 25. i 26. decembra opali sa 20 odsto prije jednog vijeka, na ovogodišnjih 15 odsto, a do 2100. izgledi da stanovnici ovog grada dožive Božić pod snijegom biće svega pet odsto.
U njemačkoj prijestonici Božić je poslednji put bio sniježan 2001, a meteorolozi predviđaju da će i Božić 2008. biti bez snijega. Osim toga, zbog niske nadmorske visine od svega 30 metara, Berlinci prema kraju vijeka gotovo nikad neće doživjeti snijeg koji se zadržava na tlu, upozoravaju stručnjaci.
U gradovima sa pretežno primorskom klimom, kakav je London, ili umjereno kontinentalnom, kao što je Pariz, snijeg na Božić je još veća rijetkost, a do kraja ovog vijeka predstavljaće maltene čudo. Ni ove godine se u tim prijestonicama ne očekuje sniježni Božić.
Za izostanak Božića u bijelom u najvećoj mjeri se može okriviti čovjek, koji je emisiju gasova s efektom staklene bašte (koji izazivaju globalno zagrijavanje) od 1970. godine povećao za 70 odsto. Prema najgorem scenariju, emisija ovih gasova mogla bi do 2050. da se više nego udvostruči.
Paal Prestrud, direktor Centra za međunarodno istraživanje klime i prirodne sredine u Oslu, tvrdi da će narednih decenija "bijeli Božić" postati rijetkost i u ovom gradu. Oslo se neće zabijeljeti ni za Božić 2008.
Prestrud ističe da su klimatske promjene na sjeveru Evrope još izrazitije nego u južnijim oblastima i da se tu prosječna zimske temperatura u poslednjih sto godina povećala za gotovo jedan stepen Celzijusa, pri čemu je naročito topao prvi dio zime.
I mogućnost kros kantri skijanja u Norveškoj je u poslednjih stotinak godina znatno smanjena. Dok je 1900. u ovoj zemlji bilo prosječno 150 dana godišnje sa najmanje 25 cm sniježnog pokrivača, sada takvih dana u prosjeku ima 100 godišnje.
S druge strane, Gerhard Meler-Vestermajer, klimatolog Njemačke meteorološke službe, tvrdi da će i narednih decenija biti dosta snijega u mnogim regionima umjerenog klimatskog pojasa. On ističe da će Minhen, da se i ne govori o alpskim oblastima, i poslije 2100. imati znatne izglede da Božić dočekuju pod snijegom.
Meler-Vestermajer napominje i da se u nekim oblastima izgledi za sniježne padavine nisu poslednjih decenija bitnije mijenjali. Kao primjer on navodi Frankfurt, u kojem je snijeg za Božić oduvijek bio ređa pojava, a izgledi da ovaj praznik bude bijel u tom gradu nisu danas bitno manji nego što su bili prije.
(Tanjug)