Bivša prva dama SAD Hilari Rodam Klinton u ponedeljak je i zvanično imenovana za novu šeficu američke diplomatije.
Bivša prva dama SAD Hilari Rodam Klinton u ponedeljak je i zvanično imenovana za novu šeficu američke diplomatije.
Novoizabrani predsjednik SAD Barak Obama odlučio je da nekadašnju rivalku iz trke za predsjedničku nominaciju demokrata imenuje na čelo Stejt departmenta.
Ova 61-godišnja senatorka države Njujork, bila je prva dama od 1993. do 2001, koliko je njen suprug Bil Klinton proveo u Bijeloj kući kao 42. predsjednik SAD.
Porijeklom iz Ilinoisa, tada Hilari Rodam prvi put privlači pažnju javnosti 1969. kada kao prvi student drži govor u Velesli koledžu.
Godinu dana po završetku prava, 1974. seli se u Arkanzas, a potom 1975. udaje se za Bila Klintona.
Hilari Klinton 1979. postaje prva žena partner u advokatskoj firmi Rose Law, a dva puta se našla na listi od sto najuticajnijih advokata u Americi.
Bila je dva puta prva dama Arkanzasa 1979-1981. i 1983-1992. kada je Bil Klinton bio guverner te američke države.
Hilari Klinton je bila aktivna u velikom broju organizacija za brigu o djeci, kao i u odboru Vol-Marta (Wall-Mart) i drugih korporacija.
Dok je bila prva dama SAD, njena najveća inicijativa je bio plan za zdravstvenu zaštitu koji, međutim, 1994. godine nije dobio podršku Kongresa.
Narednih godina, 1997. i 1999, Klintonova je učestvovala u pokretanju više programa u oblasti zdravstvene zaštite djece i njihovog usvajanja.
Hilari Klinton je bila jedina prva dama koja je svjedočila pred sudom zbog afere "Vajtvoter" o evenutalnoj umiješanosti u finansijske malverzacije dok je Bil Klinton bio guverner Arkanzasa.
Protiv nje nikada nije podignuta optužnica ni u toj kao ni tokom drugih istraga o periodu dok je njen muž bio u administraciji.
Bračni život Klintonovih bio je u centru pažnje svjetske javnosti 1998. godine nakon što je otkrivena veza Bila Klintona i stažistkinje u Bijeloj kući Monike Luinski.
Po odlasku u Njujork, Klintonova je 2000. godine izabrana za prvu ženu senatora države Njujork, a to je bilo i prvi put da se neka prva dama SAD na taj način angažuje.
U Senatu je u početku podržavala administraciju Džordža Buša u nekim spoljnopolitičkim pitanjima, uključujući i Rezoluciju o ratu u Iraku.
Kasnije mijenja mišljenje i počinje da kritikuje način vođenja tog rata, kao i većinu odluka sada već odlazeće administracije.
Klintonova je 2006. ponovo izabrana za senatora, a ove godine osvaja najveći broj glasova koji je ikada neka žena pretendent za predsjedničkog kandidata osvojila u američkoj istoriji.
Međutim, nakon duge kampanje, izgubila je trku sa senatorom Barakom Obamom koji je od juna kandidat za predsjednika.
Hilari Klinton odlučuje da podrži Obamu i učestvuje u njegovoj kampanji.
Ubrzo nakon pobjede Obame na izborima, 4. novembra, počela je da se pominje kao moguća nova šefica američke diplomatije.
Odlazeća američka državna sekretarka Kondoliza Rajs ocijenila je u ponedeljak da će Hilari Klinton "donijeti ogromnu energiju, inteligenciju i vještinu".
Rajsova je ocijenila da će Klintonova predstavljati "izvor inspiracije za veliki broj ljudi, ne samo za žene".
"Znam da će ona donijeti ogromnu energiju, inteligenciju i kompetenciju", rekla je Rajsova na konferenciji za novinare sa britanskim ministrom spoljnih poslova Dejvidom Milibandom u Londonu prije zvaničnog imenovanja Hilari Klinton za šefa Stejt departmenta.
"Mnogo je volim, teško je radila za ovu zemlju", istakla je američka državna sekretarka.
Dosadašnji američki ministar odbrane Robert Gejts ostaće na svom mjestu u administraciji Obame, što je prvi takav slučaj u SAD.
Imenovanje Roberta Gejtsa zato neće morati da ponovo odobri Senat kao što je slučaj sa ostalim zvaničnicima koje je novoizabrani predsjednik imenovao.
Nekadašnji direktor CIA, ovaj 65-godišnjak došao je na mjesto ministra odbrane 2006. godine posle kontroverznog Donalda Rasmfelda.
On je morao da sprovede strategiju slanja 30.000 dodatnih vojnika u Irak, početkom 2007, što je dovelo do poboljšanja situacije u toj zemlji.
Dvije godine nakon dolaska u Pentagon i poslije niza godina provedenih u obavještajnoj službi, ovaj specijalista za Sovjetski Savez od sada će morati da nadgleda mijenjanje američkih prioriteta i usmjeravanje veće pažnje na situaciju u Avganistanu.
Poznat kao pragmatičan i cijenjen u obje američke stranke - demokratskoj i republikanskoj, Gejts se slaže sa novoizabranim predsjednikom SAD Barakom Obamom o slanju pojačanja u Avganistan, kao i o zatvaranju zloglasnog zatvora u Gvantanamu gdje se neograničeno dugo drže stranci osumnjičeni za terorizam.
Gejts i Obama nemaju, međutim, iste stavove po pitanju brzine povlačenja vojske iz Iraka. Oprezan, sadašnji šef Pentagona često je izražavao protivljenje rigidnom kalendaru za povlačenje vojnika iz Iraka, dok se Obama zalaže da to bude obavljeno u roku od 16 mjeseci.
Stručnjaci ukazuju da bi Gejts mogao da ostane na čelu Pentagona samo godinu dana kako bi olakšao proces preuzimanja vlasti.
Bivši komandant snaga NATO u Evropi Džejms Džons imenovan je za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, guvernerka Dženet Napolitano za sekretarku za unutrašnju bezbjednost, a Erik Holder za ministra pravde.
Obama najavio prioritete u spoljnoj politici
Barak Obama je najavio da će se u spoljnoj politici usredsrediti na pitanja Irana, Sjeverne Koreje i bliskoistočnog mirovnog procesa.
"Ima mnogo da se uradi od sprečavanja širenja nuklearnog oružja u Iranu i Sjevernoj Koreji, preko nastojanja da se postigne trajni mir između Izraela i Palestinaca, pa do jačanja međunarodnih institucija", rekao je Obama na konferenciji za novinare u Čikagu.
Novoizabrani predsjednik SAD je takođe istakao "apsolutnu odlučnost da prijetnja terorizmom bude eliminisana" nakon serije napada u indijskom finansijskom centru Mumbaju (Bombaju).
"Ne možemo tolerisati to što se u svijetu dešava da ekstremisti zaslijepljeni izopačenom ideologijom ubijaju nevine. Moraćemo da upotrebimo svu našu moć, ne samo vojnu već i diplomatsku, ekonomsku i političku, kako bi se izborili s tim prijetnjama. Nećemo samo da očuvamo bezbjednost u Americi, već želimo da osiguramo mir i prosperitet u cijelom svijetu", podvukao je Obama.
On je izrazio najdublju zabrinutost za region jugoistočne Azije u cijelini i uputio saučešće narodu Indije zbog tragedije koja se dogodila u Mumbaju.
"Situacija u Avganistanu se pogoršava. Situacija u Južnoj Aziji u cjelini i sigurno utočište za teroriste koje je tamo uspostavljeno predstavlja najopasniju prijetnju za Amerikance", rekao je Obama.
Novoizabrani američki predsjednik dodao je da će nova vlada usmjeriti svoju pažnju na borbu protiv terorističke organizacije Al Kaida i njenog vođe Osame bin Ladena, ali i drugih ekstremističkih grupa koje predstavljaju prijetnju po bezbjednost SAD.
Obama je rekao da će Robertu Gejtsu poveriti zadatak da "na odgovoran način" okonča rat u Iraku.
Novoizabrani američki predsjednik je takođe rekao da vjeruje da američki vojnici treba da napuste Irak u roku od 18 mjeseci pošto preuzme dužnost, ali da će saslušati savjet vojnih komandanata kada je o tome riječ.
"Uvjereni smo da imamo sredstva i neophodnu strategiju da pobijedimo Al-Kaidu i talibane" u Avganistanu, ocijenio je on.
"Avganistan je mjesto gdje je počeo rat protiv terorizma i on mora da na tom mjestu bude i okončan", istakao je Obama.
Hilari Klinton je rekla kako želi da SAD ponovo budu "pozitivna snaga promjena" u svijetu.
Pominjući različite krize u svijetu, Klintonova je ocijenila da "Amerika ne može da ih riješi bez ostatka svijeta, a da ostatak svijeta ne može da ih riješi bez Amerike".
Gejts je rekao da je "svjestan da su SAD angažovane u dva rata i da su suočene sa ozbiljnim prijetnjama kod kuće i širom svijeta".
"Moram da ispunim dužnost kao što oni obavljaju svoju dužnost", rekao je Gejts govoreći o muškarcima i ženama koje služe u Iraku, Avganistanu, Kosovu i drugde. "Kako mogu drugačije da radim", upitao je on.
Novi potpredsjednik SAD Džo Bajden rekao je da svaki član tima dijeli ciljeve i principe nove administracije da "odlučnost i razboritost moraju ići ruku pod ruku" i da bezbednost Amerike "nije stranačko pitanje".
Obama je za manje od mjesec dana od izborne pobjede, 4. novembra, sastavio 15-očlani kabinet uključujući najvažnija mjesta - šefa diplomatije, ministra pravde, finansija i odbrane.
(Beta)