"Ono što se desilo u noći 7. avgusta je neshvatljivo" – piše Gorbačov - gruzijska vojska je razornim raketnim bacačima napala Chinvali
SAD su "napravile ozbiljnu brljotinu" time što su za zonu svog "nacionalnog interesa"
proglasile njima daleki Kavkaz u kojem je međutim "ukorijenjena Rusija", piše poslednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov u članku za današnje izdanje američkog dnevnog lista "Vašington Post".
Korijeni sadašnjeg rata na Kavkazu leže u odluci separatista Gruzije da 1991. ukinu autonomiju Južne Osetije što je "postala tempirna bomba teritorijalnog integriteta Gruzije" čija su naredna rukovodstva, primjenom sile, pogoršavala situaciju, piše Gorbačov.
Ipak, bilo je mogućnosti za nalažaenje političkog rješenja jer su "relativan mir" održavale mirovne snage Rusije, Gruzije i same Osetije, dok je Moskva sve vrijeme priznavala teritorijalni integritet Gruzije. Medjutim, gruzijsko rukovodstvo se oglušilo o mogućnost traganja za političkim rješenjem.
"Ono što se desilo u noći 7. avgusta je neshvatljivo" – piše Gorbačov - gruzijska vojska je razornim raketnim bacačima napala glavni grad Južne Osetije Chinvali.
"Rusija je morala da odgovori. Optužiti je za agresiju na 'malu, nebranjenu Gruziju' ne samo što je licemjerno, već pokazuje i nedostatak humanosti", piše Gorbačov.
"Rukovodstvo Gruzije je to moglo učiniti samo uz pretpostavljenu podršku i ohrabrenje znatno moćnije sile", piše Gorbačov iznoseći da su "stotine američkih instruktora" obučavale Oružane snage Gruzije koja je savremeno oružje kupovala širom svijeta.
"Zajedno sa obećanjem članstva u NATO, to je ohrabrilo gruzijsko rukovodstvo da pomisli da se može izvući sa 'blickrigom' u Južnoj Osetiji" jer je predsjednik Mihail Sakašvili "očekivao bezuslovnu podršku Zapada, a Zapad mu je dao razloge da to smatra".
Pošto je konstatovao da je stav zapadnih zemalja proteklih dana "daleko od uravnoteženog", Gorbačov piše da su "SAD napravile ozbiljnu brljotinu time što su za zonu svog 'nacionalnog interesa' proglasile Kavkaz, udaljen hiljadama milja od američkog kontinenta".
"Naravno, mir na Kavkazu jeste u svačijem interesu, ali zdrav razum zahtijeva da se prizna da je Rusija tamo ukorijenjena već zbog same geografije i zbog vjekova istorije. Rusija ne traži teritorijalno proširenje, nego ima legitimne interese u tom regionu", piše Gorbačov.
On smatra da bi rješenje "moglo da bude stvaranje pod-regionalnog sistema bezbjednosti i saradnje (na Kavkazu) koji bi onemogućio svaku provokaciju i bilo kakvu mogućnost krize kakva je ova".
To bi trebalo da postignu prije svega zemlje Kavkaza, a "možda bi mogle pomoći i države izvan tog regiona - ali samo ako imaju pošten i objektivan stav".
"Lekcija iz najnovijih zbivanja je da su geo-političke igre opasne bilo gdje", zaključuje Gorbačov svoj članak čiju će verziju na ruskom danas objaviti moskovska "Rosijskaja gazeta".
(Beta)