Neki od bliskih saradnika američkog predsjednika Baraka Obame kažu da se on "preračunao" oko podrške javnosti i Kongresa za napad na Siriju.
Predsjednik Barak Obama da nije pravilno uočio snagu i raspored političkih snaga u SAD u ovom trenutku, kao i zabrinutost nacije oko vojnog ulaska u novi sukob na Bliskom istoku,m piše AP citirajući neimenovane Obamin saradnike.
Oni kažu da je najveći pogrešan korak napravljen kada je predsjednik potcijenio duboku zabrinutost koja postoji među Amerikancima oko novog vojnog angažovanja poslije iračkog rata, pri čemu je precijenio volju kongresmena da glasaju za rizičnu akciju 14 mjeseci prije izbora za Kongres.
"Ne mogu danas da razumijem Bijelu kuću. Trebalo je tiho da pozove lidera demokrata u Predstavničkom domu Nensi Pelosi i upita je šta misli kakav će biti odziv za njegovu ideju o napadu", kaže kongresmen Džim Moran, koga američka agencija predstavlja kao političara koji je od početka podržavao napad.
"Ona bi mu odgovorila 'mora da se šališ', pošto je od početka znala kakvo je stanje", dodaje kongresmen Moran.
Obama je prije dva dana zamolio Kongres da odloži glasanje, dok se ne vidi šta će biti sa ruskom diplomatskom inicijativom prema kojoj bi režim Bašara al Aasada u Siriji trebalo da stavi hemijsko oružje pod nadzor međunarodnih posmatrača.
Javnost umorna od ratova
Afro-američki kongresmen iz Merilenda Ilajdža Kamings kaže da je u mejlovima i telefonskim pozivima koje su mu uputili birači čak 99 odsto njih protiv vojne intervencije u Siriji. On navodi i da je nedavno, tokom susreta članova Crnog kongresnog kokusa sa Obamom, rekao predsjedniku da "kada traži dozvolu Kongresa, traži i dozvolu javnosti, koja nije spremna da je pruži". "Moji birači vole predsjednika, ali su jednostavno umorni od rata", zaključuje Kamings, čija je izborna baza u gradu Baltimor.
Obami je neophodan precizan i nesavladiv argument kojim bi prevazišao otpor koji sad postoji, ali njegov tim ga nije pružio, reklo je nekoliko kongresmena.
Oni citiraju izjavu državnog sekretara Džona Kerija koji je rekao da će napad na Siriju biti "nevjerovatno mali".
"Za one koji su skloni da glasaju za predsjednikov plan ovo je konfuzno, jer onda ne shvataju čemu napad ako će biti 'nevjerovatno mali'", ističe republikanski senator Lindzi Graham, koji je od početka bio za akciju.
Prema njegovim riječima, administracija nije adekvatno objasnila zašto Amerikanci treba da moralno osude upotrebu hemijskog oružja u Siriji i vojno se umiješaju.
Istovremeno, čak 63 odsto Amerikanaca sada kaže da se protivi ideji o napadu, što je za 15 odsto više nego prošle nedelje, navodi se u anketi Pju istraživačkog centra.
Iz Bijele kuće, međutim, kažu da Obama u potpunosti razumije poteškoće sa kojima se susreće u ubeđivanju javnog mnjenja i strah javnosti od novog sukoba.
Slične rezultate istraživanja javnog mnenja iznosi i "Vašington post" u saradnji sa televizijom ABC News, prema kojoj 64 odsto anketiranih ne želi vojnu intervenciju u Siriji.
Neki stručnjaci smatraju da je, pored zamora javnosti od novih ratnih pohoda, još jedan faktor uticao na građane da se ne vežu za sirijsku krizu - nije objašnjeno ko je izvršio napad hemijskim oružjem.
"Slike mrtvih tijela i ljudi koji se koprcaju dok umiru izaziva reakciju zgroženosti kod ljudi, ali ne objašnjavaju gledaocu šta se i zašto dogodilo, to jest ne objašnjavaju mu ko je izvršio napad", smatra Skot Gartner sa Pen Stejt univerziteta, stručnjak za uticaj ratnih fotografija na javno mnjenje.
Uticajni sajt "Politko", koji prati zbivanja na vašingtonskoj sceni, ocjenjuje da Obama ne uspjeva da objasni šta je sljedeće što želi da uradi.
"On već pet godina nema doktrinu, a nije je najavio ni u govoru od prije dve večeri. Najviše što je uradio je da podsjeti javnost u SAD na poslijeratnu istoriju zemlje u međunarodnim odnosima", navodi ugledni sajt.
Televizija USA Today zaključuje da Obama, poslije obraćanja američkoj javnosti, izlazi dvostruko oslabljen - pred domaćom javnošću kao "neodlučan lider" koji nije uspio da ubijedi Kongres i građane da mu daju podršku, a na svjetskoj sceni kao neko ko nije uspio promijeni sliku o Americi.
(Tanjug)