Kiparska banka ograničila isplatu na bankomatima na 260 evra. Analitičari strahuju da kriza može da se prelije u EU.
Kiparska narodna banka (Laiki), za koju se vjeruje da je na ivici kolapsa nakon što je bila izložena krizi u Grčkoj, saopštila je danas da je ograničila iznose koji se mogu podizati sa bankomata na 260 evra dnevno.
Banka je navela da je ograničila iznose zbog velike tražnje na bankomatima, koji su "pod opsadom" klijenata koji podižu po 700 evra, koliko je do danas iznosio dnevni limit, prenijela je agencija Frans pres.
Cjelokupan bakarski sektor Kipra je "na pauzi" od utorka, dok političari pokušavaju da skuju plan B da bi osigurali kredit pomoći od evrozone.
Evropska centralna banka je danas upozorila da će do narednog ponedjeljka nastaviti da daje finansijsku podršku Kipru, a da će, nakon toga, takva pomoć biti razmotrena samo pod uslovom ako bude dogovoren paket pomoći koji bi osigurao solventnost banaka.
Analitičari su,nakon što su se iz EU čuli komentari da bi Kipar mogao biti izbačen iz evrozone, danas upozorili na posljedice trvenja između Brisela i Moskve u trci oko određivanja uslova za pomoć Nikoziji.
"Naučili smo tokom godina da i mali problemi mogu da se pokažu neukrotivim. Ne možemo predvidjeti šta se može desiti u situaciji kao što je ova", rekao je glavni ekonomista njemačke Bernenerg banke Holger Šmiding, a prenijela agencija Frans pres.
Šef evrogrupe Jerun Dajselblum izjavio je danas da kiparska dužnička kriza predstavlja sistemski rizik koji preti da ugrozi čitavu evrozonu.
Neimenovani zvaničnik EU je, pak, rekao da kiparske vlasti moraju da urade tri stvari do utorka: da iznesu uverljiv i održiv plan B umjesto onog koji je odbacio parlament, da uvedu dugoročnu kontrolu kapitala u bankama i da pripreme spajanje dvije najveće problematične banke, jer Kipar, u suprotnom, rizikuje izlazak iz evrozone.
Dok Kipar u Moskvi pokušava da postigne dogovor o ublažavanju uslova ruskog kredita i sudbini ruskih milijardi zarobljenih na računima kiparskih banaka koje će ostati zatvorene bar do utorka, Evropska centralna banka je upozorila da će do narednog ponedjeljka nastaviti da daje finansijsku podršku Kipru, a da će, nakon toga, takva pomoć biti razmotrena samo pod uslovom da bude dogovoren paket pomoći koji bi osigurao solventnost banaka.
Kiparska ekonomija čini samo oko 0,2 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda evrozone, ali Šmiding upozorava da ona, ipak, nosi rizik od velikih turbulencija. Panika oko Kipra mogla bi da preraste u neukrotivi domino efekat koji bi pogodio Španiju, Italiju, pa čak i Francusku, smatra ekonomista.
Prema riječima Erika Čejnija iz grupacije AXA, 91 odsto pasive kiparskih banaka čine depoziti, što podiže prijetnju da će doći do masovnog povlačenja sredstava iz banaka.
EU procjenjuje da bi deset odsto od skoro 70 milijardi evra sa računa kiparskih banaka moglo biti povučeno čim banke budu otvorene. Evropa je iz tog razloga apelovala na Kipar da uvede kontrolu kapitala.
Američka investiciona banka "JP Morgan" procjenjuje da bi, ako bi Kipar bankrotirao i morao da napusti zonu evra, njegova zavisnost od Rusije dramatično porasla.
EU je zavisna od Rusije zbog prirodnog gasa i rizici povezani sa trvenjima oko uslova pomoći Kipru su veliki, smatra Čejni.
Britanski poslanik i evroskeptik Najdžel Faradž rekao je da, sada kada je "trojka" (kreditora) aminovala krađu novca građana s bankarskih depozita na Kipru, sposobni su da to urade i u Italiji, Španiji, Portugaliji i drugde. "Nemojte investirati u evrozonu... Treba da budete ludi da biste to uradili", poručio je on.
(MONDO/Agencije)