Izborna procedura u SAD završava se tek pošto elektori u decembru zasebno glasaju za predsjednika i potpredsjednika i Senat
Američki glasači su ponovo za predsjednika SAD izabrali Baraka Obamu, ali se izborna procedura završava tek pošto elektori u decembru zasebno glasaju za predsjednika i potpredsjednika i Senat - gornji dom američkog Kongresa, u januaru objavi konačni ishod tog glasanja.
Po proceduri ustanovljenoj Ustavom SAD, birači glasaju "prvog utorka u novembru" za elektore koji su najavili za koga će glasati "prvog ponedeljka posle druge srijede u decembru".
Najava glasanja za nekoga ne znači i obavezu, ali 24 savezne američke države imaju u zakonu propisane kazne za takvo ponašanje elektora.
Glasovi elektora moraju biti potvrđeni sertifikatom u šest primjeraka koji se šalje predsjedniku Senata, državnom arhivu, zvaničnicima države iz koje se šalju i jedan predsjedavajućem sudiji Saveznog okružnog suda, gdje se elektori sastaju.
Svi elektorski glasovi se broje početkom januara u Senatu, a otvara ih potpredsjednik SAD, u svojstvu predsjednika Senata.
Glasovi se objavljuju na zajedničkoj sjednici novoizabranih domova Kongresa.
Izborni proces se okončava 20, januara, na dan inauguracije, kada novi predsjednika javno polaže zakletvu.
Postoji i procedura za izbor predsjednika ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji većinu elektorskih glasova. Ustavom SAD je određeno da se predsjednik u tom slučaju bira glasanjem u Predstavničkom domu Kongresa, pri čemu svaka država ima samo jedan glas.
Senat sistemom "jedan senator - jedan glas" bira potpredsjednika SAD.
Ukoliko predsjednik nije izabran do dana inauguracije, potpredsjednik preuzima dužnost šefa države. Ako nisu izabrani ni predsjednik, ni potpredsjednik, Kongres bira vršioca dužnosti predsjednika.
Predstavnički dom je dva puta u istoriji SAD birao predsjednika - 1800. i 1824. godine, dok je Senat potpredsjednika birao samo 1836. godine.
(FoNet/Foto: Tanjug/AP)