Administracija američkog predsjednika Donald Trump navodno je započela intenzivne kontakte sa kurdskim liderima kako bi podstakla unutrašnju pobunu protiv vlasti u Iran, uz ponudu vojne i logističke podrške, ali i jasan ultimatum.
Trampova administracija, u pripremi za moguću eskalaciju sukoba i potencijalno slanje kopnenih trupa u Iran, započela je intenzivne kontakte sa iranskom domaćom opozicijom.
Glavni cilj je izazivanje unutrašnje pobune protiv vlade u Teheranu, a u centru ove američke strategije našli su se Kurdi, kojima je američki predsjednik Donald Tramp postavio brutalan ultimatum.
Kako tvrde dobro upućeni izvori Vašington postom, Tramp je ove nedjelje obavio niz telefonskih razgovora sa liderima kurdske manjine u Iranu i susjednom Iraku.
Ponuda Vašingtona zvuči primamljivo, značajna američka vazdušna podrška i druga logistička pomoć iranskim Kurdima da preuzmu kontrolu nad dijelovima zapadnog Irana. Međutim, iza ove ponude krije se teška politička ucjena.
"Morate da izaberete stranu"
Visoki zvaničnik Patriotske unije Kurdistana (PUK), jedne od dvije glavne političke stranke u iračkom Kurdistanu, pod uslovom anonimnosti otkrio je detalje Trampovog razgovora sa liderom PUK-a Bafelom Talabanijem.
"Američki zahtjev iračkim Kurdima je da otvore put i da ne opstruiraju iranske kurdske grupe koje se mobilišu u Iraku, i da im pruže logističku podršku", rekao je zvaničnik. Ali Trampov ton nije ostavio prostora za diplomatsko balansiranje.
"Tramp je bio jasan u svom pozivu. Rekao nam je da Kurdi moraju da izaberu stranu u ovoj bici, ili ste sa Amerikom i Izraelom, ili sa Iranom", rekao je zvaničnik. Ovu verziju događaja potvrdio je visoki zvaničnik Kurdske demokratske partije (KDP), čijeg je lidera Masuda Barzanija takođe kontaktirao Tramp.
Istovremeno, Tramp je razgovarao i sa Mustafom Hidžrijem, šefom najstarije iranske kurdske opozicione stranke (PDKI). Ova stranka je dio novoformirane koalicije od šest kurdskih stranaka koje su nedavno pozvale sve iranske vojnike, posebno one u Kurdistanu, da napuste svoje baze i uskrate podršku iranskim represivnim snagama.
Iako su takve američke akcije direktan poziv na rušenje vlasti, Kurdi su izuzetno oprezni. Irački Kurdi već dugo pružaju utočište svojim sunarodnicima iz Irana, ali pod strogim uslovom da ne kuju zavjere protiv Teherana sa svoje teritorije. Ako američko-izraelski plan propadne, irački Kurdi rizikuju uništenje krhkog mira koji imaju s Iranom.
Istorija izdaje
Skepticizam je opravdan i zbog istorije odnosa Amerike sa Kurdima.
"Da li se naši interesi mogu poklopiti? Apsolutno", rekao je jedan američki zvaničnik, ali je dodao da će Kurdi vjerovatno sačekati da vide "u kom smjeru duva vjetar".
Kurdi, kojih u Iranu ima oko 10 miliona, često su se osjećali izdano od strane Vašingtona. Najnoviji primjer je povlačenje podrške SAD Sirijskim demokratskim snagama (SDF), dugogodišnjem partneru u borbi protiv ISIL-a.
"Nalazimo se u veoma osjetljivoj poziciji. Ako ova kopnena ofanziva iranskih Kurda propadne, ne znamo kakva bi bila reakcija Irana protiv kurdskog regiona u Iraku. Istovremeno, ne možemo jednostavno odbiti Trampov zahtjev, posebno kada on lično zove i traži to", priznao je zvaničnik PUK-a.
Dok Kurdi razmišljaju, Izrael već uveliko priprema teren za mogući ustanak. Prema riječima Henrija Barkija, stručnjaka za kurdska pitanja iz Savjeta za spoljne odnose, Izrael "veoma sistematski bombarduje vojne položaje u iranskom Kurdistanu", nanoseći ogromnu štetu iranskim vojnim kapacitetima. Američki udari, sa druge strane, usmjereni su na jug zemlje.
Iran je dobro svjestan šta se sprema. Iranski državni mediji su već počeli da izvještavaju o "preventivnim" udarima na mete u iračkom Kurdistanu, tvrdeći da grupe koje podržavaju SAD namjeravaju da uđu u Iran i izvrše terorističke napade.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči je već telefonom "upozorio" iračko-kurdske lidere Talabanija i Barzanija, podsjećajući ih na sporazum od prošle godine kojim su se irački Kurdi obavezali da će štititi granicu od upada spoljnih elemenata. Nakon razgovora, obe strane su izdale diplomatska saopštenja o važnosti "očuvanja stabilnosti" i "zaštite granica", pokušavajući da smire tenzije.
(Mondo.rs)