Vijest da je Evropska unija dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir izazvala je danas u Briselu radost, ali i iznenađenje
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc napisao je na svom twitter nalogu da je "EU jedinstveni projekat koji je zamijenio rat mirom, a mržnju solidarnošću".
"Ophrvan sam emocijama, duboko dirnut i počastvovan", objavio je Šulc na društvenoj mreži.
Švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt, pasionirani tviteraš, među prvima je čestitao EU na "visoko zašluženoj nagradi".
Predsjednik Evropske komisije Žose Manuel Barozo zakazao je tim povodom vanrednu konferenciju za štampu danas u podne.
U opštem oduševljenju ima i skepse: "EU je u cijeloj svojoj istoriji imala posla samo sa jednim oružanim sukobom, na Balkanu, i tu je maestralno zabrljala", primijetio je putem tvitera Tobi Vogel, urednik uticajnog briselskog lista "Juropian Vojs".
Evropska unija ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, saopštio je ranije danas Nobelov komitet.
U saopštenju se navodi da je Evropska unija nagrađena zbog "šestodecenijskog doprinosa unaprjeđenju mira i pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi".
Iako EU trenutno prolazi kroz tešku ekonomsku krizu i potresaju je socijalni nemiri, norveški komitet ističe da želi da se usredsredi na ono što smatra najvažnijim za EU: "uspješnu borbu za mir i pomirenje i demokratiju i ljudska prava".
"Stabilizaciona uloga EU pomogla je da se Evropa transformiše od kontinenta rata u kontinent mira", navodi u obrazloženju nagrade Nobelov komitet.
Zalaganje EU predstavlja "bratstvo među narodima", i ravno je stvaranju "mirovnih sabora", na šta je Alfred Nobel ukazao kao na kriterijum za nagradu za mir, u svojoj oporuci 1895.
Između dva svjetska rata, Nobelov komitet je nagradio nekoliko osoba koje su se zalagale za pomirenje između Njemačke i Francuske. To pomirenje je postalo stvarnost od 1945, a strašne patnje u Drugom svjetskom ratu ukazale su na potrebu nove Evrope, navodi norveški komitet.
Njemačka i Francuska su, podseća komitet, u periodu od 70 godina vodile tri rata, a danas je rat između njih nezamisliv, što pokazuje kako, kroz dobro usmjerene ciljeve i izgradnju međusobnog povjerenja, istorijski neprijatelji mogu da postanu bliski saradnici.
Evropska unija je pod današnjim imenom oformljena 1992, Mastrihtskim ugovorom, ali mnogi njeni aspekti postojali su i ranije, preko raznih organizacija oformljenih 1950-tih godina. Prva je bila Evropska zajednica za ugalj i čelik između šest evropskih zemalja,
oformljena 1951. u Parizu.
Grčka, Španija i Portugal su se priključile zajednici 1980-tih, a pad Berlinskog zida omogućio je članstvo za još nekoliko centralnih i istočnih evropskih zemalja, što je otvorilo novu eru u evropskoj istoriji.
Komitet ukazuje da je na taj način podjela između Istoka i Zapada u velikoj mjeri okončana - demokratija je ojačana, a mnogi etnički konlikti su riješeni.
Zvanični ulazak Hrvatske u EU 1. jula 2013, otvaranje pregovora sa Crnom Gorom i status kandidata za Srbiju dodatno jačaju process pomirenja na Balkanu, a posljednjih decenija, mogućnost ulaska Turske u Uniju, takođe je unaprijedila demokratiju i ljudska prava u toj zemlji, navodi Komitet.
Predsjednica Liberije Elen Džonson Sirlif (Ellen Johnson Sirleaf) i njena sugrađanka Lejmah Gbove (Leymah Gbowee), kao i aktivistkinja iz Jemena Tavakul Karman (Tawakkul), dobile su Nobelovu nagradu za mir za 2011. godinu.
(agencije/MONDO/Foto: Guliver/Getty Images)