Njemački kancelar najavio je ambiciozan plan jačanja Bundesvera, sa ciljem povećanja broja vojnika sa 180.000 na 260.000 do 2035. godine, uvođenjem obavezne regrutacije, povećanjem plata dobrovoljcima i nabavkom novih tenkova.
Njemački kancelar Fridrih Merc obećao je da će izgraditi najjaču evropsku vojsku, što je veoma zahtjevan zadatak za zemlju koja je godinama zanemarivala svoje oružane snage, piše CNN.
Suočena sa prijetnjom Rusije i promenom uloge Sjedinjenih Država, koaliciona vlada demohrišćana i socijaldemokrata prošle nedelje dogovorila je novi zakon o regrutaciji, sa ciljem da broj vojnika Bundesvera bude povećan sa oko 180.000 na 260.000 do 2035. godine, uz još 200.000 rezervista. Bundestag bi ovaj zakon trebalo da izglasa do kraja godine.
Naglasak će biti na dobrovoljcima: početna plata povećava se za 450 eura, na 2.600 eura mjesečno. Ako se ne prijavi dovoljan broj dobrovoljaca, biće regrutovani novaci.
Prigovarači savjesti
Od naredne godine svi koji napune 18 godina dobiće upitnik o svom stavu prema služenju vojnog roka. Svaki muškarac će morati da odgovori. Regrutacija postaje obavezna od 2027. godine: svi osamnaestogodišnjaci moraće da prođu ljekarski pregled.
Mina Olander iz londonskog tink-tenka izjavila je za CNN da su planirane brojke "sjajne za Evropu", ali da će se one ostvariti tek 2030-ih. S obzirom na geografski položaj Njemačke, njena uloga u odbrani Evrope u konvencionalnom ratu je od ključnog značaja.
Unutar vladajuće koalicije dugo se raspravljalo o vraćanju obaveznog vojnog roka. Jedan od predloga bio je "lutrijski sistem" kojim bi se izvlačilo koji mladići moraju na regrutaciju, a zatim ponovo ko će od njih dobiti poziv za služenje vojnog roka. Obavezni vojni rok u Nemačkoj ukinut je 2011. godine.
"Što su naše oružane snage sposobnije za obeshrabrivanje i odbranu, to je manja vjerovatnoća da ćemo se uopšte uključiti u sukob. Cilj su dobrovoljci, ali ako ih se ne prijavi dovoljan broj - regrutovaće se novaci. Svi punoljetni dobiće upitnike", poručio je ministar odbrane Boris Pistorijus.
U javnosti, posebno na ljevici, prisutni su snažni glasovi protiv uvođenja obaveznog vojnog roka. Broj zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti naglo je porastao od početka rata u Ukrajini, naročito kako se pojačavala rasprava o njegovom ponovnom uvođenju. Od početka ove godine 3034 osobe zatražile su priznavanje statusa prigovarača savjesti - najviše od ukidanja vojnog roka 2011. godine. Među njima je 1300 rezervista i skoro 150 aktivnih vojnika, izvijestili su njemački mediji.
Dron ili tenk
Istovremeno već mjesecima bijesni rasprava o trošenju milijardi na skupe tenkove Leopard 2. Bundesver je naručio 123 nova tenka Leopard, piše Špigel: 45 će biti namijenjeno 45. oklopnoj brigadi nemačkih oružanih snaga, koja će biti stacionirana u Litvaniji i zadužena za obezbjeđivanje istočnog krila NATO-a od potencijalnih ruskih napada.
Tenkove proizvodi francusko-nemačka kompanija KNDS. Ugovor sa Bundesverom vrijedan je 3,4 milijarde eura, a kritičari tvrde da bi taj novac bilo bolje uložiti u dronove ili oružane sisteme kontrolisane vještačkom inteligencijom.
Tokom Hladnog rata Bundesver je imao i do 3.000 velikih borbenih tenkova, a danas ih ima oko 300. Vlada planira da u narednih deset godina uloži 60 milijardi eura u oklopna vozila. Pored 123 nova Leoparda, planirana je i narudžbina još 75 sledeće godine, rekao je ministar Pistorijus (SPD).
"Znamo da ni savremeni ratovi neće biti isključivo ratovi dronovima – zemlje će se i dalje braniti tenkovima, brodovima, avionima i, ne manje važno, vojnicima", naveo je njemački ministar odbrane.
Za tenk "leopard" ističe da je "kičma mobilnih operacija". Novi model opremljen je sistemom za odbranu od dronova.
35 milijardi eura za odbranu u svemiru
Njemačka vlada ima velike planove za jačanje Bundesvera, a među njima su i inicijative za jačanje odbrane u svemiru kako bi se sateliti za komunikaciju i navigaciju zaštitili od potencijalnih napada. Planiraju se vojni sateliti i svemirske letjelice koje bi mogle da otkriju neprijateljske manevre i presretnu ih, piše Špigel.
Usvajanje nacionalne strategije svemirske bezbijednosti dolazi nešto više od mjesec i po dana nakon što je ministar odbrane najavio planove da se do 2030. godine izdvoji ukupno 35 milijardi eura za svemirske projekte i bezbjednosnu arhitekturu u svemiru, nakon što su Rusija i Kina značajno pojačale svoje sposobnosti za svemirsko ratovanje.