Zlato ostaje najpouzdaniji čuvar vrijednosti dok centralne banke akumuliraju metal u rekordnim količinama. Sjedinjene Američke Države i Evropa kontrolišu više od 60% svjetskih rezervi, dok Kina i druge zemlje u razvoju tiho jačaju svoje zalihe.
Zlato ostaje jedno od najtrajnijih svjetskih čuvara vrednosti, a centralne banke nastavljaju da ga akumuliraju u rekordnim nivoima. Kupovina takođe dovodi do toga da metal dostigne rekordno visoke cijene u 2025. godini.
Ova tabela ističe koje zemlje drže najviše zlata u svojim zvaničnim rezervama. Podatke je izbacila kompanija BullionVault, koja prati globalne rezerve zlata centralnih banaka. Brojke predstavljaju zvanične rezerve zlata u tonama od 2024. godine. Zajedno, SAD i Evropa kontrolišu više od 60% svih prijavljenih rezervi.
Rezerve zlata po zemljama (u tonama, 2024.):
- Sjedinjene Američke Države - 8.133,5 tona
- Njemačka - 3.351,6 tona
- Italija - 2.451,9 tone
- Francuska - 2.437,0 tona
- Rusija - 2.333,1 tona
- Kina - 2.279,6 tona
- Švajcarska - 1.039,9 tona
- Indija - 876,2 tona
- Japan - 846,0 tona
- Holandija - 612,5 tona
- Turska - 595,4 tona
- Poljska - 448,2 tona
- Portugalija - 382,7 tona
- Uzbekistan - 382,6 tona
- Saudijska Arabija - 323,1 tona
Sjedinjene Države dominiraju rezervama zlata
Sjedinjene Države ostaju najveći svjetski vlasnik zlata, sa 8.133,5 tona, brojka koja je praktično nepromijenjena decenijama. Većina ovog zlata skladišti se u Fort Noksu i Federalnim rezervama Njujorka. Po trenutnim cijenama, američke rezerve vrijede preko 1 bilion dolara, što predstavlja stratešku imovinu koja podržava povjerenje u američki dolar.
Dugogodišnje evropske rezerve ostaju jake
Glavne evropske ekonomije - Njemačka (3.352 tone), Italija (2.452 tone) i Francuska (2.437 tona) - zajedno drže skoro 8.200 tona, što je više od SAD. Ove velike rezerve datiraju iz posleratne ere Breton Vudsa, kada je zlato bilo osnova međunarodnog monetarnog sistema.
Kineske zlatne rezerve su porasle sa 1.948 tona u 2019. godini na 2.280 tona u 2024. godini, jer se Peking diverzifikuje od američkih državnih obveznica i nastoji da internacionalizuje juan. Indija, sada peta najveća svjetska ekonomija, drži 876 tona.
Druga tržišta u razvoju, uključujući Tursku (595 tona) i Poljsku (448 tona), naglo su povećala zalihe zlata kako bi se zaštitila od inflacije, nestabilnosti valuta i geopolitičke nesigurnosti.
Manje nacije grade otpornost
Zemlje poput Uzbekistana (383 tone) i Saudijske Arabije (323 tone) takođe se ističu. Pored toga, zemlje u razvoju poput Tajlanda, Singapura i Kazahstana tiho povećavaju svoje rezerve zlata.
Rezerve zlata po zemljama (u tonama, 2024.):