List ocjenjuje da uticaj Rusije na Srbiju nije beznačajan, ali ni približno onoliko jak koliko se predstavlja javnosti.
![Ekonomist: Jača ljubav Srbije i Rusije Ekonomist: Jača ljubav Srbije i Rusije](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Prethodna vlada Srbije je, kada je morala da se izjasni, pokazala da je Evropska unija važnija po
strateškom značaju od Rusije, ali je moguće da se ta politika dolaskom Tomislava Nikolića mijenja, piše u komentaru novinar i stručnjak za Balkan Tim Džuda.
U članku nazvanom "U Rusiju s ljubavlju", kao igra riječi sa naslovom poznatog filma Džejmsa Bonda, objavljenom u novom broju britanskog časopisa Ekonomist, autor podsjeća da je tokom posjete Rusiji prošle nedelje Nikolić izjavio da je jedino što voli više od Rusije, Srbija.
Rusija je, navodi autor, dala Srbiji otvorenu podršku protiv nezavisnosti Kosova, ali pored toga, ukazuje on, oko 90 zemalja sada priznaje Kosovo i Rusija nije uspjela da zaustavi lagani priliv novih
priznanja, a još manje da učini da se ona povuku.
Autor se poziva na analizu srpsko-ruskih odnosa u analitičkoj publikaciji časopisa Ekonomist, Ekonomist intelidžens junit (Economist Intelligence Unit-EIU), u kojoj se navodi da Nikolićeva posjeta Rusiji "nije donijela nove elemente".
Ipak, i pored te ocjene u analizi EIU navode se ekonomski dogovori Srbije i Rusije kao i političke prednosti saradnje dvije zemlje.
"Prednosti za Srbiju od bliskih veza sa Rusijom su jasne, ali i Srbija nije beskorisna za Rusiju, pošto je jedna od malo zemalja u Evropi sa kojima Rusija ima dobre odnose i na koju može da se osloni za podršku", navodi EIU.
EIU podsjeća na obećanje Rusije da Srbiji da 300 miliona dolara za podršku budžetu ove godine i 700 miliona dolara iduće.
Ona ukazuje i da Rusija pomaže Srbiji i na drugi način, odnosno time što će 411 kilometara gasovoda Južni tok ići kroz srpsku teritoriju mada, kako piše, ruski predsjednik Vladimir Putin je izbjegao da se obaveže za okvir za početak radova.
Rusija je takođe ponudila da pozajmi Srbiji 800 miliona dolara za izgradnju druge pruge od Beograda do Pančeva, podsjeća list.
"Rusija je za Srbiju relativno malo izvozno tržište ali Srbija je veliki uvoznik ruske energije", navodi se u analizi EIU i dodaje da iako je glavni dio razvoja rusko-srpskih odnosa ekonomski, postoji i značajan politički element.
U analizi se podsjeća i na sastanke između predstavnika srpskog ministarstva odbrane i ruske odbrambene industrije, vjerovatno sa namjerom da Srbija kupi rusku vojnu opremu kao i o otvaranju rusko-srpskog humantiarnog centra u Nišu.
S druge strane, Srbija je saopštila da nikad neće ući u NATO, i da je srećna da bude ruski partner na Balkanu, ukazuje analiza.
Ukoliko Srbija jednog dana postane članica Evropske unije, igraće sličnu ulogu kao Kipar, predstavljaće ruski ćošak u EU, navodi ova analiza.
Tim Džuda podsjeća da je odlazeći ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin u intervjuu za B92 opisao srpsko-ruske odnose, rekavši da su "Srbi svijetli predstavnici slovenskih plemena", koje bi on želio da vidi da povrate svoju snagu i "sačuvaju svaki pedalj srpske zemlje".
Konuzin je, piše autor teksta, u tom intervjuu takođe izrazio ogročenje zbog odluke Srbije u septembru 2010. godine da odustane od predložene rezolucije u UN o Kosovu i da se prikloni stavu EU.
Konuzin je rekao da je Rusija bila zatečena tom odlukom mada je svjesna da je Srbija to uradila pod velikim spoljnim pritiskom,"koji nije popustio do danas".
"Rusija, jedini strateški partner Srbije, bila je suočena sa svršenim činom. To nije bilo u skladu sa odnosima jednog strateškog partnerstva koje smo nastojali da izgradimo", rekao je Konuzin koji je i podsjetio da su Rusi prihvatili zahtjev Srbije da ih podrže u toj odluci jer "ne mogu da budu veći Srbi od Srba".
Tim Džuda navod da ruski i srpski zvaničnici vole da pričaju o svom slovenskom i pravoslavnom bratstvu, ali da privatno stvari izgledaju komplikovanije, da se Rusi žale da ih Srbi uvijek pozovu u pomoć kad im je potrebna, ali zaborave na ruske interese kad im je dobro.
Srpski zvaničnici vole da se pozivaju na Rusiju kad im to odgovara ali privatno su bijesni kada ih ona dovede u neprijatnu situaciju kao u slučaju kada je Rusija priznala otcjepljene gruzijske republike Južne Osetije i Abhazije 2008. godine, što je bilo veliko razočaranje za Srbe, ocjenjuje Tim Džuda.
(Beta Foto Ilustracije Guliver Getty)