Izjava njemačkog poslanika da Srbija treba sa Kosovom potpisati izjavu o "dobrosusjedskim odnosima" predstavlja novi pritisak na Beograd.
Pred Srbijom je tako izbor- "Kosovo ili EU" ili čak "EU ili Rusija," ocijenjuju analitičari u Beogradu. Bivši ambasador Srbije u Nemačkoj i saradnik Instituta za društvene nauke Ognjen Pribićević ocijenio je u izjavi Tanjugu da je Andreas Šokehof zapravo imao na umu sporazum o dvije njemačke države iz 1973. godine.
Bez obzira na ograde i razlike koje u tom smislu Nijemci ističu, to je zapravo ono što oni najčešće nude Srbiji kao pravni model, kaže Pribićević.
"To je zapravo ugovor o dvije države koje se međusobno ne priznaju. Jer, takav je bio slučaj Istočne i Zapadne Njemačke. Nisu međusobno jedna drugu zvanično priznale, ali su istovremeno priznale postojanje te dvije države", podsetio je Pribićević.
On je ocijenio da danas iznijeti uslovi njemačkog Bundestaga imaju veliku težinu i da se pritisak na Srbiju dramatično pojačava u posljednjih nekoliko dana.
"Bojim se da se Srbija gura prema izjašnjavanju između Evropske unije i Kosova," zaključio je on.
Profesor fakulteta političkih nauka Predrag Simić smatra da je ovo "vrhunac zahtjeva u pogledu Kosova i jasan stav šta će se od aktuelnih vlasti u Srbij tražiti za određivanje datuma za početak pregovora, bar kad je Njemačka u pitanju."
"Postoje ugovori između dvije Njemačke, postojii to njemačko iskustvo, koje je još i ambasador Volfgang Išinger predlagao krajem 2007. godine, u pregovorima u Beču. Ali, mislim da je ovde poruka mnogo jasnija, " rekao je on Tanjugu.
Po njegovom mišljenju Srbija je ovim stavljena ne samo pred izbor "Kosovo ili EU, već i EU ili Rusija." "Srbija je u februaru dobila kandidaturu, a onda se naglo zbog izbora ili promjene vlasti, udaljila od Evropske unije. Ovo što smo čuli danas po treći put, najprije je čuo premijer Srbije Ivica Dačić prilikom posjete Strazburu od Martina Šulca, predsjednika Evropskog parlamenta, zatim je to rekao njemački parlamentarac, a danas je to iznio jedan od prvih ljudi CDU-a i njemačkog Bundestaga", podsjetio je Simić.
"Mislim da je ovakvo naglo zaoštravanje odgovor na spoljnpolitički zaokret Srbije, a sasvim sam siguran da Berlin u tom pogledu nije sam već da stav Njemačke odražava u velikoj mjeri i stav Zapada, odnosno SAD. I to je suština ove priče, " rekao je Simić.
Ovo je odgovor na signale koje Beograd šalje u posljednje vrijeme o svom zaokretu prema Rusiji, precizirao je on.
I Pribićević kaže da zaokret ka Rusiji donekle ima veze sa aktuelnim pritiskom, ali, kako navodi, "ne puno".
"Posjete srpskih zvaničnika Rusiji sigurno da neće poboljšati imidž Srbije u Briselu, vjerovatno da ih to dodatno nervira, ali u suštini oni shvataju da mi taj novac negdje moramo da tražimo", kaže Pribićević.
Po njegovom mišljenju, njemačka vlada i generalno Brisel i SAD bili su veoma nezadovoljni politikom prethodne vlade prema Kosovu i sada žele da u kratkom roku zatvore kosovsko pitanje na način kako oni smatraju da ga treba zatvoriti.
"Mislim da se na Srbiju vrši pritisak da se izjasni oko ovog pitanja, i da će se taj pritisak se samo povećavati", zaključio je on.
Njemačka očekuje da Srbija prije početka pregovora o prijemu u članstvo Evropske unije sa Kosovom potpiše zajedničku pravno-obavezujuću izjavu o međusobnim odnosima koja bi bila sprovedena do kraja pregovora o prijemu, rekao je visoki predstavnik vladajuće partije kancelarke Angele Merkel predstavljajući u Beogradu očekivanja vladajuće njemačke stranke od Srbije - sedam tačaka koje bi trebalo ispuniti prije početka pregovora sa EU.
(Tanjug)