Broj poginulih u razornom zemljotresu u Avganistanu porastao je na više od 2.200, dok spasioci nastavljaju potragu u ruševinama. Najviše stradalih je u provinciji Kunar, a otežani uslovi i nedostatak resursa usporavaju pomoć, zbog čega se apeluje na međunarodnu podršku.
Broj poginulih u razornom zemljotresu koji je tokom vikenda pogodio istočni Avganistan naglo je porastao i u četvrtak, 4. septembra, prema novim podacima iznosi više od 2.200, što ga čini najsmrtonosnijim u poslednjim decenijama.
"Tokom potraga i spasilačkih operacija pronađene su stotine tijela u ruševinama uništenih kuća“, saopštio je na mreži X zamenik portparola vlade Hamdulah Fitrat, dodajući da su "spasilački napori i dalje u toku".
Velika većina stradalih u zemljotresu jačine 6,0 stepeni, koji je kasno u nedelju pogodio planinski region na granici s Pakistanom, bila je u provinciji Kunar. Prema podacima talibanske vlade, tamo je poginulo 2.205 ljudi, dok je 3.640 povrijeđeno. Još 12 osoba izgubilo je život u susjednim provincijama Nangarhar i Lagman, gdje su povrijeđene stotine ljudi. Očekuje se da će bilans žrtava nastaviti da raste, jer volonteri i spasioci i dalje izvlače tijela iz ruševina.
Otežan pristup najpogođenijim delovima planinske provincije Kunar usporava spasilačke i humanitarne akcije, pošto odroni izazvani ponovnim potresima zatvaraju već krhke puteve urezane u stijene.
Iako su razne zemlje poslale pomoć avionima, stotine mještana u teško pogođenom okrugu Nurgal i dalje su ostale na otvorenom. Više porodica sabijeno je pod improvizovanim skloništima od parčadi najlona izvučenih iz ruševina, ne znajući ni gdje će pronaći zalogaj hrane. Kada je nešto pomoći konačno stiglo do improvizovanog kampa u Mazdar Dari, gdje su se okupile stotine ljudi, izbio je sukob oko hrane, jer je humanitarna pomoć stigla u nedovoljnoj količini.
Loša infrastruktura u siromašnoj zemlji, i dalje krhkoj posle četiri decenije ratova, dodatno je otežala hitan odgovor na katastrofu.
Svjetska zdravstvena organizacija apeluje za sredstva
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da su lokalne zdravstvene službe "pod ogromnim pritiskom", suočene s nedostatkom opreme za zbrinjavanje trauma, ljekova i medicinskog osoblja. Agencija je uputila apel za četiri miliona dolara kako bi obezbijedila hitne medicinske intervencije, proširila rad mobilnih zdravstvenih timova i distribuciju pomoći.
"Svaki sat je dragocen", izjavio je Džamšed Tanoli, vođa hitnog tima SZO u Avganistanu. "Bolnice se bore da izdrže, porodice tuguju, a preživjeli su ostali bez ičega."
Gubitak američke finansijske pomoći, koja je prekinuta u januaru ove godine, dodatno je ubrzao iscrpljivanje hitnih zaliha i logističkih resursa.
Stotine tijela ispod srušenih kuća: Jezive scene u Avganistanu posle najsmrtonosnijeg zemljotresa
Nevladine organizacije i Ujedinjene nacije upozorile su da je zemljotres stvorio "krizu u krizi“, jer se Avganistan, pogođen nedostatkom finansijskih sredstava, već suočava sa nizom humanitarnih katastrofa. Filippo Grandi, visoki komesar UN za izbeglice, izjavio je da je potres "pogodio više od 500.000 ljudi" u istočnom Avganistanu.
Zemlja se istovremeno bori s endemskim siromaštvom, teškom sušom i povratkom miliona Avganistanaca koje su susjedi Pakistan i Iran prisilili da se vrate nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine. Dok se Avganistan još oporavljao od poslednje tragedije, Pakistan je pokrenuo novu akciju proterivanja Avganistanaca, samo u utorak, više od 6.300 ljudi prešlo je granični prelaz Torkham u provinciji Nangarhar pogođenoj zemljotresom.
(MONDO/Le Monde)