Napetosti između Grčke i Turske ponovo su eskalirale nakon što su turski borbeni avioni F‑16, naoružani raketama vazduh‑vazduh, ušli u grčki FIR (Flight Information Region) iznad jugoistočnog Egejskog mora - bez najave i plana leta.
Napetosti između Grčke i Turske ponovo su eskalirale nakon što su turski borbeni avioni F-16, naoružani raketama vazduh-vazduh, ušli u grčki FIR (Flight Information Region) bez prethodne najave i plana leta. Incident, koji se odigrao iznad jugoistočnog Egejskog mora, u blizini ostrva Rodos i Kastelorizo, doveo je do toga da grčke vazduhoplovne snage pošalju sopstvene lovce F-16 radi presrijetanja turskih aviona.
Ovaj događaj dodatno komplikuje već napetu situaciju u regionu, dok obje strane, iako članice NATO-a, nastavljaju da demonstriraju vojnu moć i šalju političke poruke svojim rivalima i međunarodnim akterima.
Detalji incidenta
Prema saopštenju grčkog Generalštaba, dva turska F-16, zajedno sa jednim vojnim ATR-72 avionom i jednim helikopterom, ušli su u grčki FIR (Flight Information Region) bez odobrenja. Iako nijedna letjelica nije ušla u nacionalni vazdušni prostor Grčke, sama činjenica da su bez dozvole ušli u kontrolisani region smatra se ozbiljnim kršenjem međunarodnih pravila i bezbjednosnim rizikom.
Incident se odigrao u trenutku kada u regionu nije bilo najavljenih turskih vojnih vježbi, što je dodatno podgrijalo sumnje Atine da Ankara namjerno sprovodi provokacije.
FIR je vazdušni prostor definisan od strane Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), u kojem određena država ima odgovornost za pružanje informacija o letovima i usluga kontrole letenja radi bezbjednog i efikasnog kretanja aviona.
Primjera radi, Grčka kontroliše Athens FIR, koji obuhvata cio njen vazdušni prostor, ali i djelove Egejskog mora i međunarodnih voda. Kada turski vojni avioni uđu u taj region bez najave, Atina to tretira kao kršenje pravila, iako ti avioni zapravo nisu ušli u suvereni vazdušni prostor Grčke.
Energetski kontekst i geopolitičke poruke
Grčki analitičari povezuju poslednji incident sa planovima Atine da, u saradnji sa Kiprom, pokrene projekat podmorskog električnog kabla koji bi povezivao dvije zemlje. Ankara se ovom projektu protivi, smatrajući ga kršenjem njenih interesa u istočnom Mediteranu.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan optužio je Atinu da „podstiče anti-turska osjećanja“ i upozorio da takve akcije mogu dovesti do „ozbiljnih strateških posledica“ za grčku državu i narod.
Istorija napetosti
Sukobi između Grčke i Turske u Egejskom moru traju decenijama, a koreni spora leže u različitim tumačenjima prava na teritorijalne vode, ekskluzivne ekonomske zone (ZEE) i kontrolu nad vazdušnim prostorom.
- Grčka zadržava pravo na 10 nautičkih milja vazdušnog prostora, dok njene teritorijalne vode obuhvataju šest milja. Turska osporava dodatne četiri milje, tvrdeći da su protivne međunarodnom pravu.
- Ankara takođe odbija da prijavljuje planove svojih vojnih letova u grčkom FIR-u, što Atina vidi kao kontinuiranu provokaciju i prijetnju bezbjednosti.
Vojni aspekt i istorijski incidenti
Vojni aspekt i istorijski incidenti:
- 1996. godine, grčki Mirage 2000 oborio je turski F-16 nakon što je povrijedio grčki vazdušni prostor kod ostrva Hiosa.
- 2006. godine, došlo je do direktnog sudara u vazduhu između grčkog i turskog F-16, što je rezultiralo smrću jednog grčkog pilota.
- Tokom poslednjih godina, iako su napetosti varirale, turski UAV-ovi i helikopteri više puta su primećeni u grčkom FIR-u bez odobrenja, što Atina smatra kontinuiranom provokacijom.
Rivalitet F-16 protiv F-16 dok Amerikanci profitiraju
Zanimljivo je da i Grčka i Turska oslanjaju svoje vazduhoplovne snage na isti tip borbenog aviona - F-16 Fighting Falcon. Ovi avioni, nabavljeni tokom 1980-ih, čine osnovu obje flote, ali je stanje u ove dvije vojske različito.
- Grčka je modernizovala svoj F-16 na Block 52+ standard i započela proces nabavke američkih F-35 Lightning II aviona, čija prva isporuka se očekuje 2028. godine. Osim toga, nabavljena je i eskadrila francuskih Rafale lovaca, čime Atina značajno unaprjeđuje svoju borbenu sposobnost.
- Turska, s druge strane, izbačena je iz programa F-35 zbog kupovine ruskih sistema S-400. Njeni planovi za modernizaciju F-16 na standard Block 70 „Viper“ više puta su odlagani od strane SAD-a. Kao odgovor, Ankara intenzivno radi na razvoju sopstvenog lovca KAAN pete generacije i pregovara o nabavci evropskih Eurofighter Typhoon aviona.
Diplomatija i budući koraci
Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, stvarni napredak u smirivanju tenzija nije vidljiv. Spekuliše se da bi premijer Grčke Kiriakos Micotakis i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan mogli da se sastanu tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, ali zvanična potvrda sastanka još nije stigla.
Sjedinjene Države pokušavaju da balansiraju odnose sa obje zemlje, istovremeno odobravajući modernizaciju grčke i turske flote, ali uz stroge političke uslove za Ankaru.
Najnoviji incident F-16 protiv F-16 iznad Egejskog mora jasno pokazuje koliko su napetosti između Grčke i Turske duboko ukorenjene i koliko brzo mogu eskalirati. Dok obje zemlje ulažu u modernizaciju svojih vazduhoplovnih snaga i jačanje geopolitičkog uticaja u istočnom Mediteranu, svaki novi događaj ove vrste postaje potencijalna iskra za širu krizu.
Za sada, region ostaje tačka visokog rizika, gde se vojne demonstracije i političke poruke prepliću sa složenim energetskim i teritorijalnim pitanjima.
(Oružjeonline/Mondo)