Vladimir Putin odbacio svaku umiješanost u slučaj tri članice benda "Pusi rajot", koje su osuđene na po dvije godine zatvora zbog huliganstva.
On je intervjuu za televiziju "Rusija danas" govorio o temama koje se tiču Rusije i njenog odnosa sa svijetom, kontroverznih poteza protiv disidenata i ponovio neslaganje Moskve sa stranom intervencijom u Siriji.
Putin je istakao da nije imao nikakvu ulogu u donošenju sudskih presuda protiv tri članice benda "Pusi rajot", koje su zbog izvođenja "pank molitve" za zbacivanje Putina u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi osuđene na po dvije godine zatvora.
Ruski predsjednik nije želio da komentariše njihove kazne, niti metode suda, kojem se imputira da je prebrzo vodio i zaključio slučaj.
On je ponovio da je nastup grupe uvrijedio mnoge Ruse i osudio "performans" sada zatvorene članice benda Nadežde Tolokonjikove i njenog muža Pjotra Veržilova 2008. godine, koji su u muzeju javno vodili ljubav, zajedno sa još nekoliko drugih parova, protestujući zbog inauguracije Dmitrija Medvedeva za predsjednika.
Osvrćući se na kritike u vezi sa tretmanom disidenata, Putin je rekao da je to neophodno da bi se održao red u zemlji, te da smatra da su dobre reforme koje je uveo u vrijeme masovnih protesta protiv njega.
"Trebamo da razjasnimo šta tačno znači riječ 'restrikcije', odnosno jednostavan zahtjev da svi, uključujući opoziciju, moraju da se povinuju ruskim zakonima", istakao je Putin.
Putin je podsjetio na masovne nerede koji su izbili u Britaniji prošlog avgusta, upoređujući ih sa pokretom protiv Kremlja koji se pojavio u javnosti nakon parlamentarnih izbora u decembru prošle godine.
"Mnogo ljudi je povrijeđeno i pričinjena je značajna materijalna šteta na imovini. Da li je bolje pustiti da se stvari pogoršaju i onda potrošiti godinu dana tražeći i hapseći odgovorne? Mislim da je bolje stvar spriječiti na početku, prije nego uzme maha", rekao je Putin.
Govoreći o slučaju advokata Sergeja Maginickog, koji je umro u pritvoru 2009. godine dok je trajala istraga o navodnoj pronevjeri, Putin je istakao da "apsolutno ne postoji politički kontekst u ovom slučaju".
"To je bila tragedija, ali to sve samo ima veze sa krivičnom i zakonskom procedurom, a ne politkom, ništa više od toga", rekao je Putin.
On je istakao da je američka "crna lista", koju je uvela i Britanija, a koja zabranjuje ulaz ruskim zvaničnicima osumnjičenim za kršenja ljudskih prava, politički motivisana.
"Postoje ljudi kojima je potreban neprijatelj, oni traže neprijatelja da se bore protiv njega. Da li znate koliko ljudi umre u zatvoru u tim zemljama koje osuđuju Rusiju", zapitao je Putin.
Pitanje da prokomentariše slučaj osnivača "Vikiliksa" DŽulijana Asanža, koji je u ambasadi Ekvadora u Londonu strahujući da će zbog optužbi za seksualne napade biti izručen Švedskoj, Putin je iskoristio da kritikuje Britaniju za pružanje utočišta velikim kritičarima Kremlja, kao što su Boris Berezovski i bivši čečenski separatista Ahmed Zakajev.
"Čini se da Britanija čuva određene ljude koji imaju krv na svojim rukama", rekao je Putin, optuživši London za "dvostruke standarde" u vezi sa Asanžom.
Govoreći o Siriji, Putin je upozorio da podrška koju Zapad daje antirežimskim snagama može imati efekat bumeranga.
"Danas neki žele da iskoriste militante Al kaide ili neke druge organizacije sa jednako radikalnim stavovima da ispune njihove ciljeve u Siriji. Ta politika je veoma kratkovida i može imati teške posljedice", rekao je Putin.
On je uporedio pomoć Zapada radikalnim islamskim militantima kako bi pomogli u zbacivanju sirijskog predsjednika Bašara al Asada sa američkom podrškom avganistanskim pobunjenicima nakon invazije SSSR-a 1979. godine.
Putin je osudio kritike Zapada na račun ruskog odbijanja sankcija UN protiv Asada, dodajući da su male šanse da će Moskva promijeniti svoj stav u budućnosti.
"Kako to da se samo od Rusije očekuje da revidira svoj stav? Zar ne mislite da bi i naši sagovornici u pregovorima morali, takođe, da promijene svoj stav", zapitao je Putin.
(SRNA)