"Rusija možda ima oko pet miliona dronova, tako da nam je potreban veći kapacitet od toga da bismo pobijedili"
Komesar EU za odbranu Andrijus Kubilijus kaže da će Evropljanima biti potrebni milioni dronova da bi stvorili „vojsku“ i da moraju da počnu sa pripremama već sada.
Komesar EU za odbranu upozorio je da Evropa mora biti u stanju da izgradi vojsku dronova u slučaju ruskog napada. Obavještajni podaci ukazuju da bi ruske snage mogle biti spremne da napadnu zemlju NATO-a u narednih pet godina. Da bi se odbranili, Andrijus Kubilijus kaže da će Evropljanima biti potrebni milioni dronova i da moraju sada početi sa pripremama.
"Rusija možda ima oko pet miliona dronova, tako da nam je potreban veći kapacitet od toga da bismo pobijedili" rekao je za Skaj njuz, upozoravajući da bi, ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi napad, meta bila suočena sa ruskom vojskom sposobnom da koristi „milione dronova“.
Invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je revoluciju u ratovanju dronovima. Suočeni sa jednom od najjačih vojski na svijetu, Ukrajinci su koristili jeftinu, prilagodljivu tehnologiju u svoju korist. Procjenjuje se da su njihove jedinice dronova sada odgovorne za 80% ruskih gubitaka na frontu. Gospodin Kubilijus je posjetio Ukrajinu kako bi naučio lekcije sa bojnog polja.
Duž linije fronta od 1.200 km nalazi se područje nazvano „Dolina smrti“.
"Ništa se ne može pomeriti. Sve kontrolišu dronovi. Tradicionalni tenk može da preživi u toj zoni šest minuta" objasnio je.
Očekuje se da će Ukrajina ove godine proizvesti više od četiri miliona dronova. Razmišljajući o tome koliko bi jedinica bilo potrebno drugim zemljama, komesar je poveo primjer svoje zemlje, Litvanije.
Bivša sovjetska republika dijeli granicu od oko 900 km sa Rusijom i Bjelorusijom .
"Ako Ukrajincima treba četiri miliona za 1.200 km, nama treba oko tri miliona dronova godišnje ako počne rat, ako dođe 'Dan X'“ " rekao je on.
Da bi ostale korak ispred u borbi, i Rusija i Ukrajina stalno ažuriraju svoju tehnologiju dronova. Iz tog razloga, komesar smatra da umjesto da sada gomila dronove, koji će zastariti, Evropa treba da izgradi timove pilota, inženjera i proizvođača spremnih da povećaju proizvodnju kada za to dođe vrijeme.
"Na evropskom kontinentu trenutno postoje samo dvije vojske testirane u borbi sa mogućnošću da koriste milione dronova: jedna je ruska, koja planira nove agresije, a druga je ukrajinska" rekao je Kubilijus.
"Imamo mnogo toga da naučimo od Ukrajine... kako da organizujemo odbranu od miliona dronova, a takođe i kako da učinimo našu odbrambenu industriju inovativnom" dodao je.
Ovo je gledište sa kojim se mnogi slažu. Njemački startap STARK testira plutajuću municiju ili „napadačke dronove“ spremne za isporuku Kijevu.
"Sve je dizajnirano za lako rukovanje od strane vojnika, tako da ne morate da koristite nikakav alat na prvoj liniji fronta, samo uključite kormilo" rekao je viši potpredsednik kompanije ŠTARK, Jozef Kranavetvogl, dok je brzo sklapao rep jedinice.
Proveo je 18 godina u njemačkoj vojsci prije nego što je prešao na proizvodnju oružja. On kaže da održavanje prednosti nad neprijateljem zahtijeva česta ažuriranja taktike i tehnologije.
"Morate se prilagođavati svakog dana. U Ukrajini imate tako brze cikluse razvoja – dvije ili tri nedelje, a onda se pojavi nešto novo i morate biti spremni za to" dodao je.
U blizini francuske granice, još jedan njemački startap pod nazivom Alpine Igl razvija i testira odbrambene dronove za Ukrajinu.
"Predstavljamo naš dron presretač" objašnjava Jan-Hendrik Boelens, izvršni direktor kompanije, pokazujući prototip koji podsjeća na minijaturni crni avion. Presretač se nalazi ispod većeg, sivog drona. Zahvaljujući ugrađenom radaru, uređaj može da detektuje i cilja neprijateljske dronove na udaljenosti do 5 kilometara. Boelens vjeruje da bi ova tehnologija mogla značajno da promijeni tok vazdušnih bitaka, omogućavajući neutralizaciju neprijateljskih jedinica prije nego što se približe svojoj meti.
Štaviše, izrazio je zabrinutost da NATO savez nije adekvatno pripremljen za scenario u kojem bi jedna od njegovih članica bila izložena masovnom napadu dronovima, sličnom onima viđenim u Ukrajini.
"Po mom mišljenju, definitivno nismo spremni za takvu situaciju" zaključio je Boelens.
Ukrajina je navodno prošle godine proizvela približno 1,3 miliona dronova.
"Sumnjam da je NATO prošle godine uopšte nabavio hiljadu dronova. Njemačka je verovatno kupila stotinu, možda dvesta. Razmislite šta to znači za vaš dnevni red dronova" dodao je.
Dronovi igraju ključnu ulogu u odbrambenoj strategiji NATO-a. Rukovodstvo alijanse je više puta isticalo prioritet proizvodnje, nabavke i odbrane dronova. Na samitu NATO-a, članice su se složile da povećaju izdatke za odbranu na 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je naglasio potrebu za većim ulaganjima u tehnologiju dronova i petostrukim jačanjem protivvazdušne odbrane, pored povećane obuke i razvoja.