U nekoliko proteklih mjeseci razotkriveni brojni američki špijuni u vojnim i obavještajnim centrima Kine i Rusije.
Američke obavještajne službe obrele su se u makazama kineskih i ruskih kontraobavještajaca u simultanoj ofanzivi protiv CIA uoči predsjedničkih izbora u SAD.
Okružni vojni sud Moskovske oblasti osudio je, u srijedu, pukovnika službe bezbjednosti (FSB) Valerija Mihailova na osamnaest godina strogog zatvora zbog špijunaže za stranu silu (CIA) i veleizdaje. Bila je to druga presuda ove vrste u minulih nedelju dana, a četvrta u protekla četiri mjeseca, piše beogradska "Politika".
Osuđeni su visoki oficiri ruskih bezbjednosnih struktura kao doušnici američkih službi – CIA, Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) i odsjeka za kontrašpijunažu u Federalnom istražnom birou (FBI).
Portparol suda Irina Žirnova nije saopštila detalje suđenja iza zatvorenih vrata, ali se zna da je Mihailov proglašen glavnim krivcem za razbijanje špijunske mreže Moskve u SAD, u ljeto 2010. godine.
Odao je identitet deset ruskih agenata u SAD, sa Anom Čepmen na čelu, ali i metode njihove komunikacije. Omogućio je CIA i FBI da dokažu konspiraciju u detalje.
Prethodno su izrečene kazne robije trojici stručnjaka za odbranu od napada krstarećim raketama. Pukovnik Vladimir Lazar, kako mu operativno ime glasi, osuđen je 31. maja na 12 godina strogog zatvora i ražalovan čina zbog prosleđivanja Pentagonu 7.000 maršruta krstarećih raketa koje su pod nadzorom Moskve.
"Saučesniku" Aleksandru Gnjitejevu izrečena je kazna od osam godina zatvora pred sudom u Jekatarinenburgu. Potkraj februara ove godine, raketni stručnjak, pukovnik Vladimir Nesterec "zaradio" je – trinaest godina zatvora.
Nevolja po Amerikance utoliko je veća jer je i Peking uoči minulog vikenda proslijedio vijest "Njujork tajmsu" o hapšenju obavještajca CIA u resoru kineske državne bezbjednosti.
Riječ je o najvećoj špijunskoj aferi dvije države od 1985. godine, kada je kineski obavještajac Ju Kvanšeng prebjegao Amerikancima.
Uz vijest o hapšenju američke "krtice" Kinezi su saopštili da je špijun CIA otkriven početkom ove godine. Indirektno su dali do znanja Vašingtonu i javnosti da su mjesecima snabdijevali SAD lažnim informacijama.
Identitet privedenog špijuna CIA nije saopšten, ali je rečeno da je uhapšen sekretar zamjenika ministra za državnu bezbjednost – ađutant operativnog šefa kineske bezbjednosti. Prema informacijama iz evropskih izvora, uhapšeni je zapravo uhapšena - Kineskinja, sekretarica koja je kao državni stipendista školovana u SAD, gdje ju je zavrbovala CIA.
Ona je otkrivena zahvaljujući jednoj drugoj špijunskoj aferi u kojoj su akteri bili izgledni naslednik prvog čovjeka Kine Bo Ksilaj i njegova supruga, koja nije mogla da odoli šarmu agenta britanske MI-6 Nilu Hejvudu.
Kada je Hejvud potkraj prošle godine otrovan, motiv ubistva je predstavljen kao posledica ljubomore. Međutim, dokumenti o pravom razlogu smrti Britanca dospjeli su u ruke CIA upravo iz kabineta šefa kineske državne bezbjednosti u kojoj radi pomenuta sekretarica.
Slučaj se pretvorio u britansko-kinesku državnu aferu, a britanski premijer Dejvid Kameron uložio je protest kod kineskog šefa države Hu Đintaoa.
Pozivajući se na izvještaje o izlivima gnijeva kineskog predsjednika i na zaricanje ruskog predsjednika Putina da će raščistiti sa "domaćim" izdajnicima, spekuliše se da su bezbjednosni razlozi najnovijih špijunskih afera bili u drugom planu.
Glavni motiv, kako kaže "Politika" šamaranju CIA, bila je osveta.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski šef države Hu Đintao shvatili su afere kao atak usmjeren protiv njihovih ličnosti", tvrde izvori u obavještajnim centralama Berlina i Beča.
Ocjena dobija na vjerodostojnosti, s obzirom na plan o novoj razmjeni špijuna između Lenglija i Lubjanke. Austrijski organi dobili su obavještenje SAD i Rusije da bi pukovnik Valeri Mihailov trebalo da bude razmijenjen za ruskog trgovca Viktora Buta, operativca ruske službe za inostranstvo SVR koji je u SAD osuđen na 25 godina robije.
Razmjena bi bila obavljena na bečkom aerodromu Švehat, kao prije dve godine u slučaju Ane Čepmen.
(MONDO)