Jedna od ključnih bitaka u Drugom svjetskom ratu počela je prije tačno 68 godina iskrcavanjem saveznika na obale Normandije.
U znak sjećanja na taj veliki datum francuski predsjednik Fransoa Oland prisustvovao je prvo ceremoniji na vojnom groblju u mjestu Ranvil, a kasnije na ceremoniji u Memorijalnom centru u Kanu.
Na groblju u Ranvilu sahranjeno je 2.564 britanskih vojnika, od kojih su mnogi bili članovi Šeste vazduhoplovne divizije koji su poginuli u zoru 6. juna 1944, poslije spuštanja padobranima ili jedrilicama.
"Sa svom svojom zahvalnošću", napisao je Oland u knjizi sjećanja na groblju u Ranvilu gdje je cijela ceremonija obavljena pod jakim pljuskom.
Francuski predsjednik se pozdravio s veteranima Odreda padobranaca kao i s britanskim i francuskim vojnicima.
Na kraju posjete ovom groblju Oland je rekao: "Kiša nije važna, to što smo ovdje jeste."
Britanski dnevnik Telegraf napisao je danas da je Oland prvi francuski predsjednik koji je posjetio grobove hiljada britanskih vojnika koji su poginuli u oslobađanju njegove zemlje na dan savezničkog iskrcavanja u Normandiji, takozvani Dan D.
Olandova odluka da položi vijenac u znak sjećanja na britanske vojnike u tom selu u Normandiji pomoći će da se otklone ranije optužbe da su Francuzi umanjili britanski doprinos pobjedi u Drugom svjetskom ratu, piše britanski list.
Proteklih godina, navodi list, komemoracije povodom iskrcavanja u Normandiji glavnim djelom bile su posvećene plažama gdje su se iskrcavali Amerikanci i žrtvama iz redova francuskog pokreta otpora.
Oland je zatim posjetio Memorijalni centar u Kanu.
On je na kraju govora pozvao šefove držva da dođu na komemoraciju iskrcavanja saveznika za 70. godišnjicu 2014. godine.
On je takođe rekao da francuska država podržava da se plaže gdje su bila iskrcavanja uvrste u svjetsku baštinu Uneska.
U gradiću Sent-Mari-di-Mon u Normandiji danas je otkrivena 3,6 metara visoka bronzana statua američkog majora Dika Vintersa, čovjeka čije smireno komandovanje je zabilježeno u knjizi i televizijskoj seriji "Band of Brothers".
Vinters, koji je prihvatio da se njegov lik uzme za tu statuu tek kada je dogovoreno da će ona biti posvećena svim mlađim američkim oficirima koji su učestvovali u iskrcavanju tog dana, umro je prošle godine u 92. godini.
"Bilo je mnogo Dika Vintersa u tom ratu i svi zaslužuju bronzu i slavu statue", rekao je bivši guverner iz Pensilvanije Tom Ridž, koji je bio prisutan prilikom oktrivanja kipa.
Ceremoniji su takođe prisustvovali četvorica preživjelih ratnih veterana.
Kip je izrađen u SAD i prenijet u Francusku gdje je postavljen na putu između sela Sent-Mari-di-Mon i Plaže Juta, koja se vidi u daljini iza statue.
Šestog juna 1944. godine više od 150.000 vojnika iz Kanade, SAD, Britanije, Francuske i Poljske iskrcalo se na obale Normandije u Francuskoj.
Dva mjeseca kasnije, Pariz je bio oslobođen, a sljedeće godine se srušila nacistička Njemačka.
Invazija na Normandiju najveća je pomorska invazija u istoriji ratovanja.
U iskrcavanju na plaže Normandije i operacijama koje su poslije toga trajale još dva mjeseca poginulo je, ranjeno ili nestalo oko 215.000 savezničkih vojnika, a procjenjuje se da je toliko stradalo i njemačkih vojnika.
Olandov prethodnik Nikola Sarkozi bio je na komemoraciji u Normandiji 6. juna 2009. godine sa američki predsjednikom Barakom Obamom da obilježi 65. godišnjicu iskrcavanja.
(Beta)