Američka novinska agencija "Asošiejted pres" posthumno se izvinila zbog otpuštanja svog glavnog dopisnika iz Evrope 1945. godine Edvarda Kenedija
Edvard Kenedi otkaz dobio zato što je poslao informaciju o predaji Njemačke u Drugom svjetskom ratu prije nego što su to odobrili vojni cenzori.
On je bio jedan od 17 novinara koji su prisustvovali potpisivanju kapitulacije Njemačke 7. maja u ranim jutarnjim časovima, u francuskom gradu Remu.
Međutim, američke vojne vlasti su zatražile od novinara da ne objavljuju vijest odmah, već da sačekaju par sati, što je kasnije produženo na cio dan, da bi slična ceremonija kapitulacije bila održana i u Berlinu u koji su ušle Sovjetske snage.
Kenedi se prvo pridržavao naređenja, međutim, kada su u 14:03 njemački zvaničnici objavili vijest o kapitulaciji preko radija u Flensburgu, on je shvatio da su objavu dozvolili isti vojni cenzori koji su novinarima naredili da vijest zadrže.
On je uspio da sa jednog vojnog telefona pozove predstavništvo AP-a u Londonu, koje je poslije nekoliko minuta pustilo tu informaciju.
Predsednik i generalni direktor AP-a Tom Karli izjavio je da je Kenedi imao pravo da se usprotivi cenzorima i da je trebalo da dobije pohvalu, a ne otkaz.
Karli je rekao da je to "bio grozan dan za AP", da je problem "riješen na najgori mogući način" i da je Kenedi "u svemu postupio ispravno".
"Kada se rat završi, ne možete da zadržavate informacije tek tako. Svijet mora da zna", objasnio je.
Nakon što ga je AP otpustio, Kenedi je radio kao urednik kalifrornijskih novina "Santa Barbara njuz pres", a kasnije kao izdavač "Monterej Peninsula Heralda". Poginuo je u saobraćajnoj nesreći 1963. godine.
Autor sporne vijesti, koji nije bio u srodstvu sa poznatom porodicom Kenedi, pred smrt je napisao ratne memoare "Kenedijev rat: V-E Dan, Cenzura & Asošiejted pres", koje je njegova porodica decenijama čuvala prije nego što je njegova ćerka Kočran pronašla izdavača.
Edvard Kenedi nastradao je u saobraćajnoj nesreći 1963. godine.
(agencije/MONDO)