Pokušaj puča u Rusiji je uzburkao Federaciju na 24 sata, a Rusija će zauvijek pamtiti 24. jun 2023. godine. Svi se pitaju dvije stvari - šta će biti sa vladavinom Vladimira Putina, da li će doći do pomirenja sa "Vagnerom", i da li će to Ukrajina moći da iskoristi?
Pokušaj puča privatne vojne kompanije "Vagner" u Rusiji u subotu 23. juna 2023. godine je zaustavljen nakon intervencije predsjednika Belorusije Aleksandra Lukašenka. On je posredovao između konfliktnih strana, predsjednika Rusije Vladimira Putina i ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua sa jedne strane, odnosno vođe "Vagnera", Jevgenija Prigožina sa druge strane. Prigožin je mjesecima unazad vodio "rat" sa Kremljom zbog nedostatka ljudstva, naoružanja, municije, hrane, goriva, lijekova, čak je Moskvu optužio da "laže ruski narod" o stanju u Ukrajini.
Prema sporazumu koji je dogovoren u subotu u večernjim časovima, Jevgenij Prigožin bi navodno trebalo da se nalazi u Bjelorusiji. Šta će tamo tačno raditi i koja će biti njegova sudbina, kao i sudbina njegovih boraca, to niko ne može da zna. Raznorazne teorije su se pojavile, od toga da bi "Vagner" navodno mogao da napadne Kijev iz Belorusije, do toga da ništa i dalje nije gotovo i da Putin neće nikada oprostiti Prigožinu.
Prigožina će UBITI u Bjelorusiji?
Džil Doerti, bivši šef moskovskog biroa i dugogodišnji stručnjak za ruske poslove i novinar smatra da predsjednik Rusije Vladimir Putin “ne prašta izdajnicima”. Prema njenom mišljenju, moguće da je Jevgenij Prigožin bude ubijen u Bjelorusiji!
“Putin ne prašta izdajnicima. Čak i ako Putin kaže ‘Prigožine, idi u Bjelorusiju‘, on je i dalje izdajnik i mislim da mu to Putin neće nikada oprostiti. Moguće je da se desi da Prigožin bude ubijen u Bjelorusiji. To je svakako velika dilema za Moskvu jer, dokle god Prigožin ima ‘neku vrstu podrške‘, on je prijetnja, gdje god se nalazio”, navela je Doerti u izjavi za "CNN".
Da li je dio ruske vojske stao na stranu "Vagnera"?
Iako je "Vagner" munjevito napredovao ka Moskvi zbog čega je prestonica Ruske Federacije podigla nivo bezbjednosti na najviši mogući nivo, nema zvaničnih dokaza i pokazatelja da je dio ruske regularne vojske stao, ili čak direktno prešao, na stranu "Vagnera", piše "CNN". Mnogi analitičari se čude kako je "Vagner" tako brzo napredovao ka Moskvi i zbog toga se pitaju šta se tačno dogodilo u susretu "Vagnera" sa ruskom vojskom u toku "Marša slobode" ka Moskvi.
Zauzet je južni vojni distrikt za kratak vremenski period, napadnut je jurišni helikopter "KA-52 Aligator", dok je ruska vojska uništila most u regiji Voronjež. Društvenim mrežama širili su se snimci na kojima se vidjelo da Rusi raskopavaju mnoge puteve koji vode ka prestonici kako bi se maksimalno usporio napredak "Vagnera".
KRENULI NA KIJEV, SADA ŽIVOTIMA ODBRANILI MOSKVU! Kako je došlo do pobune u Rusiji, ko je HEROJ a ko IZDAJNIK u Kremlju?
Istorija se ponovlja?
Pokušaj puča u Rusiji, konkretno raskopavanje puteva, podsjećaju na pokušaj puča u Sovjetskom Savezu iz avgusta 1991. godine. Tada je konzervativni vrh sovjetske armije i Komunističke partije htio da izvrši državni udar kako bi zbacio sa vlasti Mihaila Gorbačova i ponovo uspostavio autoritativni i čvrst centralizovani režim. Državni udar tada nije uspio zbog otpora građana koji je predvodio Boris Jeljcin, tadašnji predsjednik Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike.
Državni udar je uvećao strahovanja da će reforme biti poništene, pa je većina republika počela da proglašava nezavisnost. Predsednici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, Boris Jeljcin, Leonid Kravčuk i Stanislav Šuškevič su se 22. decembra sreli u tajnosti i dogovorili da raspuste Sovjetski Savez i da ga zamjene sa labavom unijom zasnovanoj na dobrovoljnom članstvu pod imenom Zajednica nezavisnih država.
Sve više nemoćan usljed događaja, Gorbačov je podneo ostavku 25. decembra 1991. godine što je zvaničan kraj Sovjetskog Saveza. Rusija je po međunarodnom pravu priznata kao jedina država naslednica Sovjetskog Saveza i preuzela u svoj posjed celokupni arsenal sovjetskog nuklearnog oružja.
Kako je Rusija narodu predstavila pokušaj puča i da li moć Putina slabi?
Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se sve vraća u normalu što se tiče ratnog sukoba Rusije i Ukrajine. On smatra da je Jevgenij Prigožin "heroj Rusije".
"Na kraju dana, sve se vraća u normalu. Prigožin nije izdajnik, on je heroj Rusije, i tako dalje. To je propala država", rekao je on.
Ruski državni mediji su pokušaj puča predstavili tako da je izgledalo da je predsjednik države Vladimir Putin imao potpunu kontrolu, da je sve imao u svojim rukama. Državni TV reporter Pavel Zarubin je naveo da je Putin cijele noći bio na vezi sa bezbjednosnim strukturama. Mnogi analitičari poput Tomasa Grejema iz Savjeta za međunarodne odnose smatraju da je Putin izašao oslabljen iz pokušaja puča "Vagnera", a da je Prigožin pobednik.
Putin je godinama unazad tolerisao, pa čak i ohrabrivao, političke ambicije Prigožina i njegove privatne vojne jedinice. Preko "Vagnera", Rusija je "pokazivala mišiće" u Africi, a ratovala je i u Siriji na Bliskom istoku. Proći će dani, nedelje dok neko zvanično ne bude kriv i ne preuzme odgovornost zbog događaja koji je navodno mogao da slomi državu. Za očekivati je da Putin ne okrivi sebe, ali će biti mnogo upiranja prstom u Kremlju, smatra Grejem.
Grejem postavlja još jedno pitanje - kako je ovakva "pantomima" prošla ispod radara bivšem agentu KGB-a (Vladimiru Putinu) otvorivši brojne pukotine u ruskoj eliti? Američki državni sekretar, Entoni Blinken, je za "CNN" u nedelju rekao da je na početku rata u Ukrajini "Rusija očekivala da će na početku svoje specijalne vojne operacije zauzeti Kijev za svega nekoliko dana".
"Oni su sada fokusirani na odbranu Moskve, glavnog grada Rusije, od Putinovih sopstvenih ljudi i najsurovijih plaćenika", izjavio je Blinken, a Grejem to podvlači kao krucijalnu stvar.
Grejem dodaje da će se Kremlj u narednom periodu posvetiti saniranju štete, a onda i prevenciji budućeg puča. Filips O'Brajen, profesor strateških studija na Univerzitetu Sent Endruz u Škotskoj, smatra da je za "ekstremnu diktaturu poput Rusije", događaj od subote veliko poniženje. On navodi da je "duh sumnje u diktaturama konstantno prisutan".
Sve zavisi od ukrajinske kontraofanzive
Hana Not, viša saradnica u Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da nije sve izgubljeno za Putina. To stavlja u kontekst sa ukrajinskom kontraofanzivom.
"Moguće je da je korozija njegove vladavine u pokretu. Još važnije, taj proces će se nastaviti. Takođe, postoji mogućnost da se ogromna nefunkcionalnost sistema koji smo uočili u subotu pokaže kao izdržljiva i da ne postane opasna po Putina. Putin vjeruje da može da isrcpi sve svoje protivnike - Zapad, Ukrajinu, a vjerovatno i Prigožina. Ukoliko ukrajinska kontraofanziva ne postigne očekivanja, režim bi se pokazao manje krhkim nego što su mnogi pomislili", navela je Hana Not na svom "Tviter" nalogu.
The predominant take on this platform is that yesterday's events revealed#Putin's weakness & vulnerability. The beginning of the end of his regime.
— Hanna Notte (@HannaNotte)June 25, 2023
I think that's premature.
After all, Putin came out on top & there is so much we don't know about what exactly went down. (1/4)