Kremlj planira da sruši još jednu evropsku demokratiju - Moldaviju, a plan je podijeljen na tri različita poglavlja.
U petak, Džon Kirbi, portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, dao je iznenađujuću izjavu na konferenciji za štampu u Bijeloj kući. Američki obavještajci, rekao je Kirbi, utvrdili su da Kremlj planira da sruši još jednu evropsku demokratiju. "Ruski akteri, neki sa aktuelnim vezama sa ruskim obavještajnim službama, nastoje da organizuju i iskoriste proteste u Moldaviji kao osnovu za podsticanje pobune protiv moldavske vlade", rekao je Kirbi.
Kako je planirano, u nedelju su u Moldaviji održane antivladine demonstracije. Hiljade ljudi prošetalo je centrom glavnog grada Kišinjeva mašući plavom, žutom i crvenom zastavom Moldavije, prolazeći pored zgrade nacionalnog parlamenta i vlade. "Dole Maja Sandu!", skandirali su demonstranti, misleći na izuzetno proevropsku predsjednicu Moldavije, piše Jahu Njuz.
Lokalna policija uhapsila je 54 demonstranta zbog narušavanja javnog reda i mira, od kojih su skoro polovina bili maloljetnici. Policija je navela i da su širom zemlje stigle četiri prijetnje bombom, jedna od njih na međunarodnom aerodromu. Granična policija Moldavije je u međuvremenu saopštila da je spriječila osumnjičenog plaćenika iz Vagnerove grupe da uđe u zemlju.
Anti-government rallies organized by the pro-russian Shor party are taking place in Chisinau, Moldova.
— Maria Drutska (@maria_drutska)February 28, 2023
The crowd, which was brought by buses, is trying to get to the government, but they are blocked by the police.
Apparently Kremlin does not leave the idea to seize Moldova.pic.twitter.com/uel5fZXRMv
Ali geopolitičke ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina za Moldaviju daleko prevazilaze takve proteste. Jahu Njuz je dobio interni strateški dokument od Putinove predsjedničke administracije koji otkriva planove Moskve za Moldaviju, malu državu stisnutu između ratom razorene Ukrajine i NATO-a i članice Evropske unije Rumunije.
Interni dokument Putinove administracije
Dokument potiče iz iste Predsjedničke administracije za prekograničnu saradnju koja je kreirala sličnu strategiju za aneksiju Bjelorusije. Strategija za Moldaviju je, prema izvoru koji ju je objelodanio, izrađena u jesen 2021. godine, uz pomoć ruskog Generalštaba Oružanih snaga i glavnih moskovskih obavještajnih službi: FSB, SVR i GRU.
Strategija Rusije za Moldaviju je usmerena na "suprotstavljanje pokušajima spoljnih aktera (prije svega Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Evropske unije, Turske i Ukrajine) da se miješaju u unutrašnje stvari Moldavije, kako bi ojačali uticaj NATO-a i oslabili pozicije Ruske Federacije".
Predviđa pridruživanje Moldavije Evroazijskoj ekonomskoj uniji koju predvodi Rusija i Ugovoru o kolektivnoj bezbjednosti, ruskoj verziji NATO-a. Plan ima za cilj da neutrališe sve poteze moldavske vlade da protjera rusko vojno prisustvo u Pridnjestrovlju, otcepljenoj autonomnoj oblasti koju podržava Moskva i koja je međunarodno priznata kao dio Moldavije.
Moldavija ima oko 2,6 miliona stanovnika. U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu, primila je 430.000 izbjeglica, više nego bilo koja druga zemlja u pogledu domaćeg stanovništva. Nevjerovatno slaba privreda Moldavije, ona je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, generalno se vidi kao velika prepreka ako se ruski rat prelije preko njenih granica. Mogućnost da Putin koristi Pridnjestrovlje kao pozornicu za upravo takav događaj izaziva zabrinutost ne samo u Kišinjevu, već povremeno i u Kijevu i Vašingtonu.
Moldavskom premijeru Dorinu Receanu, koji je preuzeo dužnost u februaru, pokazan je dokument prošle nedelje u sali za sastanke na petom spratu njegove kancelarije u Kišinjevu, prostoriji ukrašenoj zastavama EU i Moldavije. Recean, bivši predsjednikov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, potvrdio je da sadržaj plana Kremlja odražava ono što on i mnogi u njegovoj liberalnoj vladi odavno znaju.
"Rusi su veoma dugo pokušavali da obezbijede da Moldavija izgubi suverenitet nad svojom spoljnom politikom", rekao je Rećean.
Prema Dejvidu Krameru, bivšem zvaničniku Stejt departmenta: "Iako jedva da priznaje Moldaviju kao posebnu državu, dokument tretira Moldaviju kao savitljiv satelit nad kojim može da vrši kontrolu i uticaj, dok nastoji da blokira zapadni uticaj. Ovo je tipično za stav Kremlja prema svim svojim susjedima i naglašava cilj održavanja dobro kontrolisane sfere uticaja".
Plan za Moldaviju, opet paralelno sa planom za Bjelorusiju, podijeljen je na tri različita poglavlja: politički, vojni i odbrambeni sektor; humanitarni sektor; i sektori trgovine i privrede. Ovi naslovi preciziraju ciljeve koje bi autori željeli da ostvare kratkoročno (do 2022), srednjoročno (do 2025) i dugoročno (do 2030). Ta poslednja ciljna godina, kaže se u dokumentu, trebalo bi da donese "stvaranje stabilnih proruskih uticaja u moldavskim političkim i ekonomskim elitama".
Bjelorusija pored Rusije, Moldavija pored Ukrajine
Ali Bjelorusija i Moldavija su na vrlo različitim putanjama. Dok je Bjelorusija postajala sve privrženija Moskvi i postavila sopstveni autoritarizam, Moldavija se pridružila Ukrajini u udaljavanju od ruske orbite prema Zapadu. Rusija ne dozvoljava zemljama bivšeg sovjetskog bloka samo tako da odu; ona obično krivi SAD, NATO i EU za unutrašnje miješanje za koje je i sama specijalizovana. Prozapadna politika ponekad može da dovede do vojne akcije, Rusija je napala Ukrajinu prošle godine i Gruziju 2008., kada su lideri obije zemlje tražili bliže veze sa Vašingtonom i Briselom.
"Rukovodstvo Moldavije je zauzelo jasan prozapadni kurs. Tako da su strateški ciljevi Kremlja vremenom sve teži, a ne lakši za postizanje. Stalno povećavaju pritisak i koriste sve agresivniju taktiku za postizanje tih ciljeva", rekao je zapadni obavještajni zvaničnik.
Sandu, bivša radnica Svjetske banke školovana na Harvardu, pobijedila je na predsjedničkim izborima 2020. u Moldaviji protiv bivšeg proruskog predsjednika. A 2021. godine, prozapadna Partija akcije i solidarnosti (PAS) osvojila je veliku većinu u moldavskom parlamentu i započela proces integracije u EU. Moldavija je, zajedno sa Ukrajinom, prošlog ljeta dobila status kandidata za članstvo u EU, a podrška javnosti za pridruživanje dostigla je 63%, prema anketi koju je sproveo Međunarodni republikanski institut u novembru.
Kremlj želi da vrati Moldaviju u rusku sferu uticaja
Prema zapadnim obavještajnim zvaničnicima, cilj Kremlja je da Moldaviju vrati u sferu uticaja Rusije. Putinov arsenal u tom pogledu nisu tenkovi i borbeni avioni, kao u Ukrajini, već oružje političkog ratovanja: infiltriranje u zemlju sa ruskim obavještajnim operativcima i podsticanje antidemokratskih aktivnosti korišćenjem plaćenih ili ideološki lojalnih agenata uticaja.
Sandu je u februaru direktno optužila Moskvu da planira da zbaci njenu vladu: "Plan je uključivao sabotaže i vojno obučene ljude prerušene u civile da izvode nasilne akcije, napadaju vladine zgrade i uzimanje taoca".