Beogradska mumija, koja se čuva u arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta, dobila je lice zahvaljujući digitalnoj 3D rekonstrukciji i sada se zna kako je za života izgledao staroegipatski sveštenik Nesmin, rođen oko 350. godine prije naše ere, piše beogradski "Blic".
Branislav Anđelković, profesor Filozofskog fakulteta, kaže da je ovo tek druga ovakva rekonstrukcija glave mumije u svijetu.
"Prva mumija čija je glava rekonstruisana je Meres Amon, mumija iz Orijentalnog instituta u Čikagu. To je uradio Džoš Harker sa kojim smo stupili u kontakt i koji je pristao da učestvuje u našem projektu", rekao je Anđelković.
Mumija je skenirana 2003. godine i na osnovu toga je generisan 3D model lobanje. Na tom modelu, u kombinaciji različitih forenzičkih softvera koje je Harker iskombinovao, a koji se koriste u kriminalistici, dobijena je 3D rekonstrukcija mumije.
Mumiju je 1888. godine Hadži Pavle Riđički iz Mokrina donio iz egipatskog grada Luksora, sa idejom da se "narod srpski pouči običaju drevnih mislilaca".
Osim ove rekonstrukcije, beogradska mumija jedinstvena je u svijetu po tome da što ima svitak papirusa, egipatsku Knjigu mrtvih, i to na mjestu gdje je originalno postavljena, ispod Nesminove ruke.
Nesmin je pripadao svešteničkoj porodici. Otac mu se zvao Džedhor, a majka Čai-Hator-Imu.
"Cijela njegova porodica je bila sveštenička i to u hramu boga Mina, božanstva plodnosti. Njegova majka je bila sviračica sistuma, instrumenta u hramu, a on je bio zadužen za odjeću za statuu božanstva u hramu. Živio je oko 350, a mumificiran je oko 300. godine prije naše ere, odnosno imao je pedesetak godina kada je umro", rekao je Anđelković.
(SRNA)