Zemlje zone evra predložili su konzorcijuju međunarodnih banaka da otpišu 60 odsto grčkog nominalnog duga, kako bi se ona stabilizovala
Ukoliko banke ne odreaguju na ovaj predlog, evropski pregovarači će morati da pokrenu varijante prinudnog reprogramiranja. Banke su ranije bile spremne da dobrovoljno otpišu najviše 40 odsto grčkog duga, dok je EU insistiala na otpišu najmanje 50 procenata.
Privatni investitori, banke i privatni sektor bi morali da imaju ozbiljno učešće u procesu kako bi se dužnički teret Grčke sveo na prihvatljiv nivo u dugoročnoj perspektivi.
"U julu je bilo riječi o 21 odsto, ali to očigledno nije dovoljo. Otpis bi morao da bude znatno veći, oko 50, 60 procenata, koliko sada i tražimo", citira agencija Blumberg premijera i ministra finansija Luksemburga Žan Klod Junkera, predsjednika Evrogrupe (radne grupe ministara finansija evrozone).
Francusku, Međunarodni monetarni fond, Evropsku centralnu banku, međutim zabrinjava mogućnost da tako oštar stav zemalja evrozone o otpisu grčkog duga može da aktivira mehanizam osiguranja obveznica (credit default swops) i izazove paniku investitora sličnu onoj koja je uslijedila poslije kraha Leman braders (sa kojom je krenuo globalni finansijski sunovrat), piše Fajnenšel tajms (FT).
Sa durge strane visoki njemački zvaničnik je za taj dnevnik izjavio da pregovarači nastoje da izbjegnu "kreditni slučaj" koji bi se okvalifikovao kao bankrot sa svim proizilazećim posljedicama.
Junker je naglasio da bi otpis morao da bude na dobrovoljnoj osnovi i bez prinudnog reprogramranja grčkog duga.
"Ukoliko budemo zahtijevali prinudni otpis, dobićemo takozvani kreditni slučaj i tada će sve da propadne", precizirao je luksemburški premijer.
On je dodao da će u slučaju da banke ne odreaguju na pregovore, evropske vlasti morati da razmotre i varijante prinudnog reprograma.
"Ne isključujem ovu varijantu, ali je ne želim, zbog njenih ozbiljnih posljedica, ne samo po Grčku, koja će bankrotirati. Posljedice će biti ozbiljne i za sve ostale zemlje evozone, ali ne možemo dozvoliti bankama da nas vuku za nos" rekao je čelnik Evrogrupe.
Izvršni direktor Međunarodnog finansijskog instituta (Institute of International Finance) koji zastupa interese banaka, Čarls Dalara je u ponedjeljak izjavio da postoje granice onoga što investitotri "smatraju za dobrovoljno".
Djelimičan otpis grčkog duga je "neizbježno, ali ne i pozitivno rješenje", izjavio je sinoć za atinsku televizijsku kuću Mega grčkog premijera Teodoros Pangalos, dodajući da grčka vlada mora da obezbijedi što manji otpis.
Akcije grčkih banaka su u ponedjeljak izgubile na vrijednosti u prosjeku 20 odsto. U prethodnih mjesec i po dana iz grčkih banaka je povučeno oko pet odsto depozita ili 9,5 milijardi evra.
Prema izvještaju eksperata MMF, EU i ECB neophodan je otpis 60 odsto grčkog duga, kako se ne bi povećalo visina pomoći EU i MMF, ograničena sa već dogovorenih 109 milijardi evra. U slučaju otpisa 50 odsto nominalne vrijednosti obveznica pomoć će morati da se uveća na 114 milijardi evra, što je pet milijardi više od sume dogovorene u julu.
Bez otpisa 50-60 odsto grčkog duga, ukupne potrebe Grčke za stranim pozajmicama mogle bi do kraja ove decenije da premaše 250 milijardi evra, piše FT pozivajući se na ekpert "trojku" (MMF, EU, ECB). To je dva puta više od finansijskog paketa dogovorenog na julskom samitu EU, ističe se u tajnom izvještaju "trojke".
Po najgorem scenariju, potrebe Grčke bi mogle da u tom periodu narastu na čak 444 milijardi evra, navodi se u izvještaju. Takav nivo državnog duga ne može da podnese ekonomija zemlje, čiji je pad značajno dublji nego što se ranije prognoziralo.
(Tanjug)