Evropski savjet spreman je da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata, navodi se u zaključcima nakon sastanka lidera EU.
Savjet je pozvao Komisiju da bez odlaganja izvjesti Savjet o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji čine značajan set reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o tom pitanju.
Evropski savjet pozdravlja politički dogovor koji su lideri Bosne i Hercegovine postigli 12. juna 2022. u Briselu, a koji je “neophodan za stabilnost i puno funkcionisanje zemlje i kako bi se odgovorilo na aspiracije naroda”.
“Savjet poziva sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obaveze navedene u sporazumu i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu, što će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na svom evropskom putu, u skladu sa mišljenjem Komisije”, navodi se između ostalog u zaključcima.
Kada je riječ o napredovanju u pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Evropski savjet je obaviješten o najnovijim dešavanjima u razgovorima između Bugarske i Sjeverne Makedonije, i “poziva se na brzo rešavanje poslednjih preostalih pitanja kako bi pregovori o pristupanju mogli da budu otvoreni bez odlaganja”.
Bugarski predlog zahtijeva da se bilateralna pitanja sa Sjevernom Makedonijom uvrste u pregovarački okvir, što je za Skoplje, kako je kazao premjjer Sjeverne Makedonije, Dimitar Kovačevski, neprihvatljivo.
“Ne smijemo dozvoliti da bilateralna pitanja postanu multilateralna. Istorijska pitanja ne smiju biti u pregoavarčkom okviru. Predlog u sadašnjem obliku nije prihvatljiv”, kazao je Kovačevski na press konferenciji u Briselu.
Evropski savjet ponovo je potvrdio hitnost postizanja opipljivog napretka u rješavanju otvorenih bilateralnih i regionalnih sporova, posebno dijaloga Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.
Takođe, Evropska unija izražava punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU i poziva na ubrzanje procesa pridruživanja. Evropski savjet podsjeća na važnost reformi, posebno u oblasti vladavine prava, a naročito onih koje se odnose na nezavisnost i funkcionisanje pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Uz to, Savjet poziva partnere da garantuju prava i jednak tretman pripadnika manjina.