“Ono što nismo vidjeli su dokazi o povlačenju koje je tvrdio Kremlj. Postoji veoma velika vojna sila koja bi nadvladala Ukrajinu ako bi bila raspoređena.“
Došao je odlučujući dan za Ukrajinu jer se američke obavještajne službe plaše da bi ruska invazija u punom obimu mogla da bude pokrenuta danas i da potom gurne region u sukob kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Američki obavještajci su predvidjeli moguću invaziju preko noći i odredili 16. februar kao dan kada će Vladimir Putin početi da bombarduje svog susjeda i da na njega pošalje svoje tenkove. Međutim, dok se diplomatski razgovori na visokom nivou u poslednjem trenutku nastavljaju u mahnitom pokušaju da se spriječi razorni rat koji bi mogao da ubije milione – za sada region ostaje miran.
Zapadni obavještajni izvori tvrde da Putin nastavlja da usmjerava sve više trupa ka granici sa Ukrajinom. S druge strane, Rusija negira svaku agresivnu namjeru prema Ukrajini. Britanski ministar odbrane Ben Volas upozorio je, međutim, da na granici ostaju “veoma velike snage“ koje su sposobne da “savladaju“ Ukrajinu. Međutim, on je odbacio sugestije da bi danas mogao biti dan kada Rusija kreće u invaziju. Drugi strahuju da bi baš danas mogao biti dan za napad Rusije tako što bi se iscenirao incident koji bi se iskoristio kao opravdanje za invaziju. I to uprkos tome što je Rusija juče tvrdila da povlači neke snage pošto je Putin insistirao da ne želi rat sa Kijevom.
Iznad Ukrajine je danas svanu dan bez ispaljenog metka i pada prvih projektila, ali atmosfera je i dalje napeta. Danas su na snazi planovi za "Dan jedinstva“ bdenije širom nacije. Ukrajinci će biti pozvani da prkosno ustanu zajedno u 10 sati i da otpjevaju himnu. Kijev je pozvao na smirenost jer su nastavljene pripreme za moguću invaziju Rusije. Zapadna upozorenja o noćnom udaru Rusije oko 3 sata ujutro došla su i prošla bez incidenata usred situacije koja se stalno mijenja.
S druge strane, Putin drži Zapad da nagađa o njegovom sledećem potezu, kao što će to učiniti ministri odbrane NATO-a danas u Briselu. Rusija i dalje ima oko 130.000 preostalih vojnika na istočnim i južnim granicama Ukrajine sa oko 40.000 pro-putinovskih snaga u Belorusiji na sjeveru. I još 30.000 proruskih separatista suočilo se sa ukrajinskim braniocima u separatističkoj enklavi Donbas. U međuvremenu, serija sajber napada uništila je sajtove ukrajinske vojske, ministarstva odbrane i velikih banaka. A onda su ruski poslanici pozvali Putina da prizna oblasti u istočnoj Ukrajini pod kontrolom pobunjenika kao nezavisne države.
Britanski ministar odbrane će se pridružiti generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu i američkom ministru odbrane Lojdu Ostinu usred tekućih tenzija u istočnoj Evropi dok alijansa razmatra svoj odgovor. Govoreći jutros na Skaj njuzu, on je rekao da Rusija nije "skinula nogu sa gasa“. Rekao je da i dalje dolazi do gomilanja raketa i poljskih bolnica u regionu – i da treba da budemo “oprezni“ prema Kremlju.
“Ono što nismo vidjeli su dokazi o povlačenju koje je tvrdio Kremlj. Postoji veoma velika vojna sila koja bi nadvladala Ukrajinu ako bi bila raspoređena“, rekao je Volas.
Podsjećanja radi, Putin je rekao da je otvoren za dalji dijalog sa SAD i njihovim NATO saveznicima.
“Nismo vidjeli nikakve dokaze o ruskom povlačenju – upravo suprotno u stvari. Rusija nastavlja da jača svoje pozicije na ukrajinskoj granici. Takođe smo lako mogli da vidimo operaciju lažne zastave [danas] u stilu - pa mi smo se povlačili, ali pogledajte šta su Ukrajinci uradili. Tako da ostajemo spremni za trenutni scenario. Putin je opsednut Ukrajinom i ima veoma izobličen pogled na ukrajinsku istoriju. Vraćanje Ukrajine je cilj sam po sebi. Ali on će slušati svoje generale, koji su oprezni da se umiješaju u dug sukob”, rekao je zapadni izvor za Dejli mejl.
Kijev i Moskva se svađaju poslednjih osam godina jer se Rusiji ne dopada činjenica da se Ukrajina približava Zapadu. Putin je nezakonito anektirao Krim Ukrajini još 2014. godine i od tada ga okupira. A region Donbas u istočnoj Ukrajini je u ratu od 2014. dok se separatisti koje podržava Rusija bore da se otcijepe od Kijeva. Obje bivše sovjetske države su nekada bile saveznici - ali ukrajinska vlada sada nastoji da uspostavi bliže veze sa SAD, Velikom Britanijom i Evropom, potencijalno čak i da se pridruži NATO-u. Putin smatra da Kijev potpisuje odbrambeni savez kao direktnu prijetnju Rusiji. Premijer Boris Džonson je ranije sugerisao da iz Rusije dolaze “mješoviti signali“ o izgledima za invaziju na Ukrajinu, opisujući situaciju kao “neohrabrujuću“. Američki predsjednik Džo Bajden je u međuvremenu dao televizijsko obraćanje u Sjedinjenim Državama, u kojem je rekao da je invazija i dalje moguća i naglasio da će SAD braniti svu teritoriju NATO-a.
“Iako neću slati američke vojnike da se bore u Ukrajini, mi smo snabdjeli ukrajinsku vojsku opremom koja će im pomoći da se odbrane, obezbijedili smo obuku, savjete i obavještajne podatke u tu svrhu. I da ne bude greške, Sjedinjene Države će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a punom snagom američke moći. Napad na jednu zemlju NATO-a je napad na sve nas”, rekao je Bajden, a prenosi The Sun.
Gradonačelnik Kijeva Vladimir Kličko rekao je da se nada diplomatskom rešenju između Rusije i Ukrajine u “poslednjem trenutku”. Bivši šampion svijeta u teškoj kategoriji rekao je za LBC da se nada da Rusija neće izvršiti invaziju na njegovu zemlju u srijedu.
“To je prvi put u istoriji Ukrajine da je toliko ruskih vojnika ostalo na granici. Rizik od agresije na Ukrajinu je prilično veliki. Spremamo se za svaki scenario. Ne znamo kako će se situacija razvijati, ali se nadamo da do invazije neće doći i da ćemo u poslednjem trenutku imati diplomatsko rješenje”, rekao je on.