Crna Gora je u julu ostvarila suficit u budžetu od 43 miliona eura, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.
On je tokom radne posjete opštini Pljevlja kazao da je to istorijski maksimum.
"Mi ove godine imamo sezonu koja je brutalna. Samo u julu smo imali 43 miliona suficita”, rekao je Spajić, prenosi portal Vijesti.
On je podsjetio da je u junu ostvaren suficit budžeta od tri miliona eura.
“Mi ćemo ove godine, poslije kataklizmične prošle, po Mastriškim kriterijumima završiti najvjerovatnije ispod tri odsto budžetskog deficita”, naveo je Spajić.
On je kazao da je to nevjerovatan uspjeh i da niko ne može da vjeruje u taj uspjeh, ni Međunarodni monetarni fond (MMF), ni Evropska komisija.
“Zovu nas ljudi, kažu šta vi radite tamo. Oni ne shvataju da smo mi na državnom aparatu uštedjeli ogroman novac. Deset odsto budžeta smo tu skinuli. To je novac koji se trošio ni na šta, a mi ga sada usmjeravamo na prave stvari", rekao je Spajić.
Kako je naveo, Vlada nije smanjivala plate i penzije.
"Podsjetite se samo šta je Srbija uradila kada je Vučić došao na vlast. Prvo što je uradio smanjio je plate i penzije, morao je”, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore to nije uradili poslije 15 odsto pada bruto domaćeg proizvoda.
“Mi iz Ministarstva nijesmo izlazili dan i noć. Riješili smo problem kineskog duga za autoput. Platili smo 3,1 miliona eura, 21. jula, kao kamatu, umjesto 6,9 miliona eura koliko je trebalo da platimo", rekao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara.
On je kazao da će Crna Gora sljedeće godine biti veliko gradilište i da će u budžetu biti novca za sve regionalne i lokalne projekte, jer će u narednom kapitalnom budžetu biti 120 miliona eura više nego ove godine.
"Možete da zamislite koliko će novca biti za te lokalne projekte, koji su stajali sve ovo vrijeme”, naveo je Spajić.
On je najavio da će sljedeće godine pokrenuti ogroman ciklus investicija i napraviti komisiju za kapitalne investicije u kabinetu premijera Zdravka Krivokapića, tako da svi mogu da kandiduju projekte.
“U prošlosti nijeste znali koliko koja opština dobija investicija, imali ste nominalan broj, ali nijeste imali koliko je to po stanovniku”, kazao je Spajić.
On je rekao da su vidjeli da su neke opštine bile privilegovane i da će to ispraviti.
“Te opštine koje su dobijale mnogo više u prošlosti, one će možda dobiti manje. Računamo da zapostavljene opštine, među kojima su i Pljevlja, kandiduju mnogo više projekata, i biće mnogo više sluha za njih“, naveo je Spajić.
On je ocijenio da je infrastruktura najveći problem Pljevalja.
"Nepovezanost Pljevlja sa ostatkom Crne Gore. To je katastrofa”, naveo je Spajić.
On je kazao da razmatraju kapitalni projekat, koji se, kako je rekao, broji u stotinama miliona eura.
“To je povezanost prugom Pljevalja sa Prijepoljem ili Bijelim Poljem. Pomenuo sam tu priču u razgovoru sa ministrom finansija Srbije Sinišom Malim, koji je podržao takav projekat. Pričali smo o gasifikaciji sjevera Crne Gore kroz gasovod kroz Srbiju”, naveo je Spajić.
On je kazao da je Mali podržao taj projekat.
“Biće mnogo razvojnih projekata, naravno zajedničkih sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, imaćemo mnogo kvalitetniju prekograničnu saradnju i da Pljevlja ne budu više slijepo crijevo Crne Gore, nego vezujući element svih država. Da bi to bila mora da se radi putna željeznička infrastruktura”, naveo je Spajić.
Govoreći o osnivanju državne kopanije Montenegro Works, on je naveo da su samo kopirali model koji sjajno radi u svim zemljama Evropske unije, i o kojem je MMF već 15 godina pričao.
Prema riječima Spajića, prošla Vlada za to nije imala sluha, a oni su odmah krenuli u akciju , ne želeći da čekaju.
Kako je naveo, krenuli su od toga da Montenegro Works, za početak, samo preuzme neke od stvari koje je Ministarstvo finansija imalo u svojim nadležnostima, kao što je finansijski nadzor nad državnim preduzećima.
“U jednu ruku je to kontrola nad preduzećima, a u drugu ruku mnogo više integrativni pristup, jer ta preduzeća i finansijski menadžeri iz tih preduzeća non stop nas zovu za savjete”, rekao je Spajić.
On je kazao da ih zakon obavezuje da imaju minimum pet članova Borda direktora za javne korporacije.
"Ispoštovaćemo svu tu formu. Tražićemo ljude koji po mogućnosti neće tražiti finansijsku nadoknadu, naravno nije svako u toj prilici”, rekao je Spajić.
Najbitnije je, kako je dodao, da dođu znaveni ljudi sa istom vizijom - da državne firme ne budu teg oko vrata Crne Gore, nego razvojna šansa.
“Mi želimo da uradimo maksimum u najmanjem mogućem roku. Ne interesuje nas je li to politički profitabilno i da ostavljamo probleme sljedećim vladama. Hoćemo da riješimo što je moguće više sad, ili za godinu dvije“, rekao je Spajić.
On je naveo da će za projekte u Pljevljima ostaviti minimum deset miliona eura, i da ta opština treba da se fokusira na završetak proojektne dokumentacije.