Svim radnicima se, u slučaju zabrane obavljanja privredne djelatnosti tokom trajanja mjera iz Naredbe o proglašenju epidemije zarazne bolesti Covid-19, mora isplatiti 70 odsto osnova za naknadu, saopštila je glavna inspektorka rada, Angelina Međedović.
“U slučaju kada poslodavac ne obavlja rad zbog zabrane obavljanja djelatnosti, onda su svi zaposleni u istom režimu, odnosno na odsustvu zbog prekida rada bez krivice zaposlenog i imaju pravo na naknadu zarade u iznosu od 70 odsto osnova za naknadu, koji čini njegova prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu i ne može biti niža od minimalne zarade u Crnoj Gori”, kazala je Međedović Danu.
U toj situaciji poslodavac je dužan da, kako je dodala, zaposlenom uruči pisani akt koji sadrži razlog i trajanje prekida rada, kao i visinu naknade zarade.
Međedović je navela da su poslodavci kojima nije zabranjen rad tokom trajanja mjera u obavezi da zaposlenima u samoizolaciji i karantinu obezbijede punu zaradu.
Na pitanje šta može očekivati zaposleni koji ne radi usljed mjera koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT), Međedović je odgovorila da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da, u slučaju karantinskih bolesti kada je zaposleni privremeno spriječen za rad, ima pravo na naknadu zarade u visini 100 odsto od osnova za naknadu.
Za zaposlenog koji radi od kuće, kako je kazala, podrazumijeva se da priroda posla koji obavlja kod poslodavca dopušta takvu mogućnost za vrijeme ove epidemiološke situacije.
“Dakle, zaposleni obavlja sve svoje radne zadatke u istom obimu i nema zakonskog osnova za smanjenje zarade”, navela je Međedović.
Na pitanje smije li se period, dok postoji zabrana rada, računati u godišnji odmor, Međedović je odgovorila da je prema Zakonu o radu, poslodavac obavezan da donese plan korišćenja godišnjih odmora najkasnije do 30. aprila za kalendarsku godinu.
“Poslodavac je obavezan da zaposlenom donese rješenje o korišćenju godišnjeg odmora i da mu ga dostavi najkasnije 30 dana prije termina koji je određen kao početak odmora. Period kada je poslodavcu zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa mjerama državnog organa za vrijeme pandemije Covid-19, ne može se po automatizmu računati u godišnji odmor zaposlenog”, precizirala je Međedović.
Ona je kazala da je povećan broj pritužbi radnika u kontekstu epidemiološke situacije i sprovođenja mjera za sprečavanje širenja novog koronavirusa.
Inspekcija rada u ovoj situaciji obavlja kontrole iz svoje nadležnosti, a u cilju zaštite prava zaposlenih.
“Inicijative su se, uglavnom, odnosile na radni odnos na određeno vrijeme, neisplaćene zarade, godišnje odmore, plaćeno odsustvo, prestanak radnog odnosa i neformalnog rada”, kazala je Međedović.