Sutkinja Folić ocijenila je da je prilikom isplate depozita u oba slučaja izostala dužna pažnja bankarskog službenika.
Crnogorska komercijalna banka (CKB) moraće da plati 100 hiljada eura i kamatu od 2019. godine Fondu za zaštitu depozita (FZD) kao naknadu štete zbog isplate garantovanog depozita od po 50 hiljada eura dvojici lažnih deponenata Atlas banke.
U prvostepenoj presudi sutkinje Privrednog suda, Itane Folić, navodi se da se isplata lažnim deponentima desila prije šest godina u filijalama u Baru i Herceg Novom.
U maju 2019. godine u Baru se dogodila prva isplata deponentu iz Srbije, za kojeg se ispostavilo da je priložio falsifikovani dokument, a dva mjeseca kasnije i u hercegnovskoj filijali CKB-a lažnom deponentu iz Hrvatske.
FZD i CKB tokom postupka prebacivali su krivicu jedno na drugo, jer su iz Fonda tvrdili da službenici banke nijesu postupali sa dužnom pažnjom, dok su iz banke isticali da od FZD nijesu dobili sve potrebne podatke.
Tokom postupka vještakinja grafološke struke Mila Kontić utvrdila je da postoje razlike između serijskog broja pasoša i perforiranog broja na viza stranici, što ukazuje na falsifikat oba pasoša.
Vještak IT struke Balša Savić je uvidom u aplikaciju FZD – isplata garantovanih depozita utvrdio da se, između ostalog, u podacima za deponente navode ime i prezime, matični ili broj pasoša, adresa i datum rođenja. Naglasio je da je od 12. juna 2019, mjesec nakon prve sporne isplate, FZD uveo podatak o datumu rođenja, koji do tog momenta nije postojao.
Sutkinja Folić ocijenila je da je prilikom isplate depozita u oba slučaja izostala dužna pažnja bankarskog službenika.
„Iako je zaposleni kod tuženog trebalo da postupa sa pažnjom dobrog privrednika kao najvećim stepenom dužne pažnje, isti je nedostatak predmetnog identifikacionog dokumenta mogao da utvrdi i običnom pažnjom. Sud nalazi da nijesu potrebna stručna znanja da bi se utvrdilo da perforirani, odnosno broj pasoša nije isti na drugoj strani polikarbonatnog lista i viza stranama, te da se isto dalo utvrditi uvidom u navedene strane, za što postupajućem licu nijesu bila potrebna bilo kakva stručna znanja“, navodi se u obrazloženju presude, na koju banka ima pravo žalbe Apelacionom sudu.
Sud je posebno cijenio to što je FZD krajem maja 2019. godine obavijestio CKB u vezi sa prvom isplatom u Baru i naglasio način identifikacije osoba, ali se i nakon upozorenja dva mjeseca kasnije desio isti propust u drugoj filijali.
„Aplikacija tužioca FZD – isplata garantovanih depozita sadržala je sve podatke neophodne za preciznu identifikaciju deponenata od 12. juna, odnosno prije druge isplate, što dodatno ukazuje na činjenicu da službenici banke nijesu ispoštovali proceduru“, navodi se u presudi.
Sutkinja Folić odgovornost banke vidi i u tome što nije poštovala sopstveni pravilnik i obučila službenike zadužene za neposredan rad sa deponentima, a posebno imajući u vidu da su dobili upozorenje o prvoj zloupotrebi.
To što je podatak o datumu rođenja deponenata naknadno unijet u aplikaciju, banku ne oslobađa odgovornosti, ukazuje sutkinja, imajući u vidu da je službenik kontrolom pasoša mogao da utvrdi neslaganja. Takođe, CKB je sama preuzela obavezu da isplaćuje garantovane depozite, što je mogla odbiti ako nisu imali sve potrebne podatke za pravilnu isplatu.
Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj, FZD je u skladu sa zakonom obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50 hiljada eura preko četiri banke – Hipotekarne, NLB, Societe Generale i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj filijali CKB-a, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj.
Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija dogodila se i u Hipotekarnoj banci, koja je ranije sa FZD potpisala vansudsko poravnanje.