Najviše polemike izazvao je član 33, stav 1, prema kojem se objekti izgrađeni bez građevinske dozvole ne mogu prodavati, davati u zalog niti se u njima može obavljati privredna djelatnost.
Ustavni sud Crne Gore suočen je sa čak šest inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koje su podnijeli advokati, fizička i pravna lica, NVO i jedno strano lice, pišu “Vijesti”. Sporne su odredbe koje, kako se tvrdi, ograničavaju pravo svojine i uvode retroaktivnu primjenu zakona.
Kako navodi portal “Vijesti”, iz Ustavnog suda su potvrdili da su sve inicijative objedinjene i proslijeđene Skupštini i Vladi na izjašnjenje. Rok za odgovor je 30 dana, a dok se ne završi ta faza, iz Suda ne iznose više informacija.
Najsporniji član 33
Najviše polemike izazvao je član 33, stav 1, prema kojem se objekti izgrađeni bez građevinske dozvole ne mogu prodavati, davati u zalog niti se u njima može obavljati privredna djelatnost. Vijesti podsjećaju da Ministarstvo prostornog planiranja tumači da se ova zabrana odnosi i na objekte sagrađene prije stupanja zakona na snagu – što mnogi vide kao retroaktivnu primjenu.
Advokat Miloje Nišavić, jedan od podnosilaca inicijative, tvrdi da je time povrijeđeno pravo svojine iz člana 58 Ustava Crne Gore, kao i pravo na mirno uživanje imovine iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. “Zakonodavac je ograničio pravo svojine bez sudske odluke i bez naknade, što je protivno Ustavu”, navodi Nišavić, prenose “Vijesti”.
Retroaktivnost i pravna nesigurnost
Nišavić ističe da se zakon ne može primjenjivati retroaktivno, pozivajući se na član 147 Ustava koji jasno zabranjuje povratno dejstvo zakona. “Ministarstvo svojim tumačenjem krši osnovna načela zakonitosti i pravne sigurnosti”, dodaje on.
Prema njegovim riječima, sporna odredba ne pravi razliku između objekata koji se mogu legalizovati i onih koji ne mogu, pa se time stvara pravna neizvjesnost. “Vlasnici bespravnih objekata, čak i onih koji su decenijama u upotrebi, ne mogu raspolagati svojinom – ne mogu prodavati, nasljeđivati ni poklanjati”, naglašava advokat, prenose “Vijesti”.
Zakon u zastoju
Kako pišu “Vijesti”, iako je zakon usvojen krajem jula i stupio na snagu 14. avgusta, procedura legalizacije već kasni. Katastar i opštinske službe primaju zahtjeve, ali ih ne obrađuju jer još nije dostavljen satelitski i aerofotogrametrijski snimak. Ministarstvo očekuje da će ga dobiti početkom novembra, iako je zakonski rok istekao sredinom septembra.
Takođe, još nije formirana ni inspekcija zaštite prostora, a tender za izradu Strategije legalizacije do 2030. godine dvaput je propao.
Šta dalje?
Ustavni sud čeka odgovore Vlade i Skupštine kako bi odlučio da li će pokrenuti postupak ocjene ustavnosti. Ukoliko sud utvrdi da su sporne odredbe neustavne, to bi moglo značiti velike izmjene zakona koji je već izazvao brojne kontroverze i zabrinutost građana, navode “Vijesti”.