Krivokapićeva Vlada ne planira izmjene tužilačkih zakona, a zakoni o lustraciji i porijeklu imovine predviđeni su tek za četvrti kvartal ove godine, piše Pobjeda.
To piše i u ključnom dokumentu Krivokapićeve Vlade – Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2021–2023. godine koji je prošlog utorka usvojila Vlada, piše Pobjeda.
Kad je u pitanju pravosuđe i tužilaštvo, Krivokapićeva Vlada potpuno je ignorisala zahtjev DF-a i u strateškom dokumentu predvidjela samo Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.
DF je ranije najavio da neće podržati niti jedan zakonski akt Vlade do donošenja tužilačkog zakona o kojima se negativno izjasnila i Venecijanska komisija. Čitavu situaciju dodatno je iskomplikovala najava Krivokapića da će smijeniti ministra pravde Vladimira Leposavića jer se DF tome oštro protivi.
Programom pristupanja Crne Gore EU, takođe u četvrtom kvartalu, predviđeno je usvajanje Zakona o lobiranju, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti za organe koji se bave sprečavanjem, istragama i gonjenjem učinioca krivičnih djela i izvršenjem krivičnih sankcija.
U okviru poglavlja 23. i 24. predviđeni su zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU.
“Kako se pravna tekovina EU konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU. U skladu s tim, pristupljeno je izradi Programa za period 2021–2023, kako bi se ovaj dokument uskladio sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata”, piše u Programu, u dijelu koji se odnosi na poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i ljudska prava, odnosno Pravda, sloboda i bezbjednost.
U skladu sa novom metodologijom u pregovorima o pristupanju EU Crnoj Gori je kao prvo početno mjerilo u odnosu na ova poglavlja, koja se otvaraju među prvima, a zatvaraju posljednja, određena izrada akcionih planova.
Za Poglavlje 23 ima 45 privremenih mjerila, a 38 za Poglavlje 24. Crna Gora je ušla u devetu godinu pregovora sa EU i otvorila je sva 33 poglavlja, dok je privremeno zatvorila tri.
Ipak najveće iznenađenje predstavlja da su zakoni o lustraciji i porijeklu imovine pomjereni tek za posljednji kvartal, jer su ih iz vladajuće većine proglasili prioritetnim za donošenje.
Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u martu, povodom 100 dana rada Vlade, da su dobili tri prijedloga zakona o porijeklu imovine iz Pokreta za promjene, Građanskog pokreta URA i Ambasade Velike Britanije. Rekao je da očekuje da će nacrt zakona biti završen u aprilu.
Ti zakoni su i ključne tačke Sporazuma koji su potpisali Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović.
Istog stava je bio i vicepremijer Dritan Abazović.
“Dva zakona koje treba odmah donijeti su zakon o porijeklu imovine i zakon o lustraciji. Već su spremni. Oni koji ne mogu da dokažu imovinu, moraće da idu pred nadležne organe. U Crnoj Gori maloj ne znamo kako neko vozi ferari ili auto od 100.000 eura. I ove majbahe neće imati ko da kupi. Bahaćenja kao u Crnoj Gori nema niđe. Gruevski je u Makedoniji pao zbog blindiranog vozila i načina na koji je kupljen. Naši funkcioneri se neće ponašati na taj način”, rekao je Abazović 5. januara.
Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG) je strateški dokument koji obuhvata 33 pregovaračka poglavlja u tabelarnom prikazu.
Kako se pravna tekovina Evropske unije konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU.
U skladu s tim, pristupljeno je izradi PPCG-a za period 2021–2023, kako bi se ovaj dokument uskladio sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata, piše Pobjeda